Izvor: Capital.ba, 02.Sep.2014, 08:26 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Hrvatske banke zaradile 620 miliona evra
ZAGREB, Kreditna aktivnost banaka u Hrvatskoj stagnira, pa je teško očekivati da su samo kamate potakle rast dobiti. Hrvatska narodna banka nije objavila strukturu dobiti, ali njen je rast u velikoj mjeri posljedica rasta naknada i provizija. Uprkos krizi, koja je obilježila i prošlu godinu, banke u Hrvatskoj su i u 2011. godini nastavile povećavati vrijednost imovine i dobit, što pokazuju i najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) o poslovanju bankarskog sistema u prošloj godini. Prema >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << podacima ove banke, ukupna dobit prije oporezivanja hrvatskog bankarskog sistema u 2011. godini iznosila je oko 620 miliona evra, što je gotovo deset odsto više nego u 2010. godini, kada je dobit iznosila oko 565 miliona evra. Zanimljivo je da ni rast loših kredita nije ostavio značajnjeg traga na profitabilnost banaka. HNB nije objavila strukturu dobiti, no njen je rast u velikoj mjeri posljedica rasta naknada i provizija, piše zagrebački Jutarnji list. Zanimljivo je da ni rast loših kredita nije ostavio značajnjeg traga na profitabilnost banaka. Najveću dobit prije oporezivanja, oko 210 miliona evra, imala je najveća hrvatska banka, Zaba. Sa dobiti od skoro 185 miliona evra slijedi Privredna banka Zagreb (PBZ). Treći dobitnik u banakrskoj računici bila je Erste, koja je imala dobit oko 105 miliona evra. S minusom je, prema podacima HNB-a, lani poslovalo osam (manjih) hrvatskih banaka: Banka Brod, Banka kovanica, Croatia, Nava, Primorska, Tesla, Vaba i Veneto banka. Značajan rast u prošloj godini imala je i aktiva (imovina) banaka. Podaci centralne banke pokazuju da je vrijednost imovine 32 hrvatske banke posljednjeg dana prošle godine iznosila oko 54 milijarde evra, što je za petinu više od ukupne vrijednosti roba i usluga koje su lani proizvedene unutar hrvatskih granica. Aktiva banaka u prošloj godini bila je 4,18 odsto veća nego u 2010. godini, kada je vrijedila oko 52 milijarde evra, što znači da je tokom 2011. godine porasla za oko dvije milijarde evra. Rast aktive banaka u velikoj mjeri je posljedica slabljenja kune prema evru i švajcarskom franku u prošloj godini“, ocjenuje Zrinka Živković-Matijević, analitičarka Raiffeisena. Adekvatnost garantovanog kapitala povećana je sa 18,78 na 19,15 odsto u 2011. godini.
Kako se urušila hrvatska građevina?
Izvor: B92, 02.Sep.2014
U poslednje četiri godine hrvatsko građevinarsto zabeležilo je pad vrednosti radova od oko 36 odsto, a broj radnika smanjen je za 32.000, odnosno 43 odsto...To pokazuju podaci Hrvatske privredne komore, čiji analitičari ističu da je jedan od glavnih uzroka duboke krize u ovoj branši, tokom koje...
