Izvor: SEEbiz.eu, 10.Jan.2017, 10:57 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Hrvatska ekonomija ranjiva zbog pretjerane izloženosti turizmu
ANALIZA - Posljednji podaci DZS-a o broju turističkih dolazaka i noćenja u studenom potvrđuju očekivanja o rekordnoj turističkoj sezoni pri čemu je primjetan pozitivan pomak i u samom produljenju sezone.
Tako je u promatranom mjesecu ukupan broj dolazaka u komercijalnim smještajnim objektima dosegnuo 286 milijuna što je 19,2% više u odnosu na isti mjesec lani. Istovremeno je ukupan broj turističkih noćenja porastao na 612 milijuna zabilježivši godišnji rast od 19,5%.
>> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << />
Promatrano prema strukturi noćenja, u studenom dominiraju strani turisti s udjelom od preko 64%. Prema emitivnim tržištima, u strukturi gostiju prevladavaju gosti iz Slovenije (s udjelom od gotovo 12%) te su u promatranom mjesecu zabilježili prosječnih 2,5 noćenja po dolasku. Slijede gosti iz Austrije s udjelom od 10,7% u ukupnim noćenjima (uz prosječno ostvarenih 2,7 noćenja po dolasku). Gosti iz Njemačke i Italije u istom mjesecu su zabilježili udjele od 9,1% odnosno 7,9% u ukupnim noćenjima. Promatrano prema vrstama smještajnih objekata, podaci pokazuju da je najveći dio tj. Gotovo 65% od ukupnih noćenja ostvareno u hotelima, uz zabilježeni rast od 18,9% na godišnjoj razini.
U kumulativnom razdoblju od prvih jedanaest mjeseci ukupan broj turističkih dolazaka dosegnuo je 15,311 milijuna (godišnji rast od 8,5%), a broj noćenja je dosegnuo 77,5 milijuna što je čak 8,9% više u usporedbi s istim razdobljem 2015. Izvrsnim pokazateljima pridonijeli su i domaći i inozemni gosti iako su izraženija pozitivna kretanja kod inozemnih gostiju. Njihov broj dolazaka porastao je u promatranom razdoblju 8,7% dok su noćenja viša za 9,5%. S druge strane dolasci domaćih gostiju viši su za 7,1% dok su noćenja zabilježila blažu stopu rasta od 1,6% u odnosu na isto razdoblje lani.
Bez obzira na iznimnu važnost turizma čiji se učinak multiplikativno odražava na niz segmenata u gospodarstvu, potrebno je naglasiti još uvijek izraženu sezonalnost ovog sektora dok s druge strane velika izloženost turizmu pojačava vanjsku ranjivost te u slučaju incidentnih događanja može pogoršati i ugroziti oporavak gospodarstva (udio prihoda od turizma približio se razini od gotovo 20% BDP-a). U narednom razdoblju razvoj hrvatskog turizma trebao bi ići u smjeru produljenja sezone te (geografski ravnomjernijeg) proširenja smještajnih kapaciteta, uz poželjno međusobno povezivanje pratećih djelatnosti (poput poljoprivrede i/ili prehrambene industrije).
.jpg)
