Izvor: B92, 18.Sep.2011, 15:40 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Hrvatima bilo bolje u bivšoj SFRJ
Rijeka -- Hrvatska se bolje snalazila u okviru nekadašnje Jugoslavije kada je ostvarivala najviše stope rasta BDP - od 1952. do 1965. godišnje čak 9,5 odsto.
Da nije bilo komunizma, ko bi znao gde bi Hrvatskoj bio kraj - bila bi razvijenija od Austrije i Švajcarske, među 10 najrazvijenih u svetu, kaže ministar Goran Jandroković.
Riječki Novi list piše da je Hrvatska u socijalizmu bila zemlja visoke zaposlenosti, dok je - otkako je prešla na liberalni kapitalizam - >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << postala zemlja visoke nezaposlenosti.
Davne 1952. zaposlenih je bilo oko 500.000, a nezaposlenih samo 14.000, dok su ostali bili na seoskim, porodičnim imanjima ili u oružanim snagama. Godine 1971. godine nezaposlenih je u Hrvatskoj bilo samo oko 40 hiljada, a naredne prelomne 1990. - 160.000.
"Danas ih je u samostalnoj, demokratskoj, proevropskoj i tržišnoj Hrvatskoj oko 300.000 (iako se broj stanovnika u međuvremenu smanjio gotovo za 400.000), a krizi se i depresiji ne nazire kraj", navodi list u analizi ekonomskog stanja Hrvatske danas u odnosu na period posle Drugog svetskog rata.
Poređenjem hrvatskih dometa u dva posleratna razdoblja - nakon Drugog svetskog i rata 1990-ih, list navodi da je hrvatski BDP u poslednjem ratu pretrpeo veću štetu nego u Drugom svetskom ratu.
Posle Drugog svetskog rata, uprkos Titovom razlazu sa Staljinom i odbijanju Maršalovog plana, posebno u periodu 1952.-1965, Hrvatska je ostvarivala visoke stope rasta BDP-a, uporedive čak i sa "kineskim stopama rasta" poslednjih 20 godina.
Sa druge strane, Hrvatska je posle rata 1990-ih bila zemlja koja je sav svoj novi razvoj zasnivala na rasprodaji državne imovine i na prekomernom uvozu i zadužvanju u inostranstvu.
Treći, krunski nalaz je da u novim, prosperitetnim tehnološkim okolnostima, Hrvatska nakon prelaza sa socijalizma na kapitalizam počela kobno da nazaduje, što joj se nije događalo u socijalističkoj eri, piše list.
Podseća se i da je Hrvatska u periodu od 1974. do 1979. godine ostvarivala viši udeo investicija u BDP-u od Japana, koji je tada bio u velikom zamahu, i to bez rasprodaje sopstvene imovine i preteranog zaduživanja u inozemstvu.
Dužnička kriza, koja je pogodila i SFRJ i Hrvatsku krajem 1981. bila je veštački izazvana da bi Zapad testirao koliko je Jugoslavija posle Tita funkcionalna državna zajednica, a potom joj odmah nametnuo prvi stend-baj sporazum sa MMF-om.
Zato je i bez Tita, Hrvatska - koja je tom dužničkom krizom bila pogođena jače od ostalih republika u okviru SFRJ - u vreme kada joj je premijer bio Ante Marković, iz tadašnje plitke dužničke drame izašla za manje od dve godine, dok će za izlazak iz sadašnje čekati najmanje deset godina, zaključuje Novi list.
„Novi list”:Hrvatskoj bilo bolje u nekadašnjoj Jugoslaviji
Izvor: Politika, 18.Sep.2011
RIJEKA – Hrvatska se bolje snalazila u okviru nekadašnje Jugoslavije kad je ostvarivala najviše stope rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) – od 1952. do 1965. godišnje čak 9,5 odsto, piše riječki „Novi list”...Da nije bilo komunizma, ne bi se znalo gde bi Hrvatskoj bio kraj - bila bi,...
