Izvor: B92, 05.Avg.2014, 16:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Hrvati još ne smeju da uvedu evro

Kako pokazuju podaci Eurostata, javni dug Hrvata na kraju prvog ovogodišnjeg tromesečja bio je 9,9 odsto veći nego na kraju istog perioda prošle godine.

Veći rast javnog duga od Hrvatske u EU imali su samo Kipar, čak 24,6%, i Slovenija, 23,9%, i Grčka, 13,5%. S druge strane, 10 članica Unije u istom j radoblju zabeležilo je stagnaciju ili čak pad iznosa javnog duga. U tome je najuspešnija bila Poljska, koja je javni dug uspela da smanji za 7,7 odsto, kao i Nemačka, čiji >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << je javni dug srezan za 3,2 odsto.

Iako deo zasluga za rast hrvatskog javnog duga u prošloj godini snosi i nova metodlogija, brzi rast zaduženja države, tvrde ekonomisti, posledica je novih zaduženja i izdatih garancija države, kao i stalnog probijanja planiranih budžetskih rashoda. Kako su u Hrvatskoj izostale stvarne reforme, javni dug i dalje će se povećavati.

„Rast javnog duga u Hrvatskoj će se nastaviti“, upozorava Hrvoje Stojić, makroekonomista Hipo banke, koji ističe da će dug državnog sektora do kraja godine, po kojoj god metologiji ga računali, probiti 80 osto BDP - a.

Hrvatski javni dug već je sada iznad 60 odsto BDP - a. Ovakav rast javnog duga za Hrvatsku je već sada ogorman teret, a u budućnosti će, upozoravaju ekonomisti, biti još i veći.

Osim što će im doneti veće otplate, koje će dodatno smanjiti raspoloživi iznos u budžetu za druge namene, dodatno će usporiti i ulazak Hrvatske u evrozonu. Zbog svega toga, kaže Stojić, javlja se potreba da Hrvatska za koju godinu reprogramira javni dug.

Nastavak na B92...