Izvor: B92, 08.Jul.2012, 11:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

HR:Bez rada na crno u poljoprivredi

Zagreb -- Hrvatska ministarstva poljoprivrede i rada predstavila su predlog zakona kojim će nastojati da spreče nelegalna sezonska zapošljavanja u poljoprivredi.

Sezonci u poljoprivredi, ubuduće će raditi na osnovu knjižica i kupona, odnosno vaučera koje će njihovi poslodavci kupovati u Fini i njima evidentirati svaki dan radnog staža radnika, koji će mu se na kraju godine upisivati u radnu knjižicu.

Ministri Mirando Mrsić i Tihomir Jakovina su na jednom porodičnom >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << poljoprivrednom imanju u Starom Čiču predstavili nova zakonska rešenja a kojima će se, prema njihovim rečima, stati na kraj nelegalnom sezonskom zapošljavanju u poljoprivredi.

Niko ne zna kolika je tačna “crna" brojka, ali procenjuje se da od 195.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinastava, njih 15.500 zapošljava oko 100.000 sezonskih radnika godišnje.

Pošto su sezonce po starom zakonu morali da plaćaju za ceo mesec, čak i ako su zbog vremenskih nepogoda radili samo pet dana, mnogi su na poljoprivrednim imanjima zapošljavali ilegalne radnike.

Prema novom zakonu, obaveza poslodavca je da svaki evidentirani dan radnika na poslu potvrdi dnevnim kuponom u vrednosti od 20,09 kuna kojima mu plaća doprinose, zaštitu na radu i zapošljavanje. Najniža dnevnica koju može isplatiti radniku je 70,40 kuna za najviše 12 sati rada, na koju je on dužan da plati porez i prirez poreza na dohodak.

Na sezonskim poslovima mogu se zapošljavati svi koji nisu u radnom odnosu ili nisu zaposleni na puno radno vreme – penzioneri, nezaposleni koji se u vreme obavljanja sezonskog rada, koji sa prekidima može trajati najviše 90 dana u jednoj kalendarskoj godini, neće brisati sa berze rada i neće ostati uskraćeni za naknadu za nezaposlene, kazao je ministar rada Mirando Mrsić.

Osim zaposlenih na puno radno vreme, sezonske poslove u poljoprivredi ne mogu da obavljaju maloletnici (zbog visoko rizičnog posla) ili žene na porodiljskom odsustvu

Kazne za nepoštovanje, odnosno kršenje odredbi Zakona o potsticanju zapošljavanja su, za preduzeća od 50.000 do 100.000 kuna, a za fizička lica između 10.000 i 30.000 kuna, najavio je Mrsić.

Nastavak na B92...