Građani onlajn najčešće kupuju odeću i obuću

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 04.Jun.2016, 04:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Građani onlajn najčešće kupuju odeću i obuću

Oko 35 odsto internet korisnika u Srbiji ima iskustvo u onlajn kupovini od kojih gotovo polovina na taj način kupuje odeću i obuću i pritom u najvećem procentu oni koriste domaće onlajn portale, uglavnom zbog jezika.

Kako je rečeno na konferenciji za novinare, trećina je onih koji pazare elektroniku, telefone ili računare, a 15 dosto knjige ili časopise.

Oko 14 odsto njih opredeljuje se da na nekom od sajtova kupi automobilske delove, različite alate, a nešto >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << manje nameštaj, kozmetiku, karte za prevoz....

Oni koji ne kupuju onlajn -oko 65 odsto njih navodi da to ne čini jer misle da taj način kupovine nije pouzdan ili ne veruju u podatke na internetu, pokazalo je istraživanje agencije MASMI sprovedeno prošle godine.

Stanovnici koji su mlađi, obrazovaniji i sa većim primanjima češće kupuju online, pokazalo je to istraživanje.

Skoro polovina ispitanika koji ne kupuju online se o proizvodima informiše online ili čita iskustva potrošača pre odlaska u prodavnicu da kupi konkretan proizvod, rečeno je na konferenciji.

Istraživanje je pokazalo da 74 odsto online kupaca najčcešće kupuje na domaćim sajtovima, dok svega 11 odsto preferira strane sajtove.

Pored toga, skoro trećina online kupaca preferira domaće sajtove zbog jezika i pristupačnih cena.

Strane sajtove, odnosno kupovinu na njima vole prvenstveno jer nude proizvode koji se ne mogu kupiti u Srbiji, a smatraju i da oni imaju širu ponudu proizvoda i pristupačnije cene.

Velika većina onlajn kupaca u Srbiji (91 odsto) nikada nije imala problem prilikom kupovine preko interneta. Među 42 ispitanika koji su imali problem, njih 30 je kontaktiralo nekoga kako bi rešili problem (najčešće prodavca).

Korisnici interneta kao najveću prednost kupovine u radnjama u odnosu na online kupovinu vide mogućnost direktnog kontakta i mogućnost probanja proizvoda.

Nedostatak mogućnosti probanja proizvoda predstavlja barijeru za polovinu ispitanika koji ne kupuju online, dok je svaki treći zabrinut zbog krađe podataka.

ili novca.

Načelnik odeljenja za trgovinu u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Željko Rakić je naveo da četvrtina građana Srbije kupuje online, što je slično ili više od učestalosti ovog vida kupovine u regionu.

Kako je naveo, kod kupaca u Srbiji često je prisustna neinformisanost i strah da će biti prevareni.

Prema podacima za 2014. godinu u Hrvatskoj je 28 odsto građana kupovalo putem interneta, u Bugarskoj 17 odsto, a u Rumuniji tek 10 odsto građana, naveo je Rakić.

On je naveo da e-poslovanje nije stvar budućnosti, nego sadašnjosti i da se i građani i privreda moraju edukovati i usmeravati ka tome.

On je na konferenciji "Razvoj e-trgovine i neke male prepreke" u PKS rekao da se dosta radi na edukaciji i promociji elektronske trgovine.

Kako je naveo, pokrenut je i sajt na kome se potrošači mogu informisati o tome kako bezbedno da kupuju putem interneta i kako se štite prava potrošača.

Takođe postoje i vodiči za mala i srednja preduzeća, kao i za onlajn trgovce.

Cilj je kako je kazao, unapređenje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća kroz razvoj e-trgovine ", rekao je Rakić.

Na konferenciji je rečeno i da bi trebalo da se izmeni i Zakon o elektronskom poslovanju, kao i naprave određene iskorake i promene, poput faktura u elektronskom obliku, odnosno da se ona šalje u elektronskom obliku.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.