Gljadelkin nakon IGH i Hidroelektre želi i Kupare

Izvor: SEEbiz.eu, 14.Okt.2015, 11:51   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Gljadelkin nakon IGH i Hidroelektre želi i Kupare

ZAGREB - Pomalo neočekivano, na natječaj za gradnju luksuznih hotela na prestižnoj lokaciji u Kuparima kraj Dubrovnika stigla je samo jedna ponuda, ona grupe ulagača na čelu s austrijskom Avenue grupom, iza koje stoji samozatajni ruski poduzetnik Sergej Gljadelkin, hrvatskoj poslovnoj javnosti poznat kao investitor u građevinske tvrtke Institut IGH i Hidroelektra.

Avenue grupa predala je ponudu za koju je ministar Lorencin potvrdio da je jedna, ali vrijedna što znači da >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << će vjerojatno biti i prihvaćena. Uza sva potrebna jamstva, ponuda sadrži i pismo namjere hotelskog lanca Marriot International. Dovođenjem slavnog Marriotovog brenda Ritz-Carlton i ulaganjem od najmanje 100 milijuna eura, 44-godišnji ruski poduzetnik planira na velika vrata kročiti u hrvatski turistički biznis, piše Tportal.

Sergej Gljadelkin, vlasnik je poslovnog carstva koje broji više od 20 kompanija. Krovna tvrtka, austrijski Avenue Holdings, čiji je većinski vlasnik, ostvaruje godišnji konsolidirani prihod od 500 milijuna dolara. Posluje u Europi, ponajviše Francuskoj, Austriji i Švicarskoj. Osnovna mu je djelatnost građevinski sektor, a posljednjih godina ušao je i u biznis reciklaže i zbrinjavanja otpada.

Poslovnu karijeru počeo u Rusiji u gdje je u dvadesetak godina izgradio više od dva milijuna kvadrata poslovnih i stambenih prostora. Kao i u kasnijoj međunarodnoj karijeri, Gljadelkin se i u Rusiji držao podalje od medija pa je njegov poslovni put do prvog milijuna prekriven velom tajnosti. Iz rijetkih napisa u ruskim medijima razvidno je da je neko vrijeme bio čelnik državne agencije za nekretnine zadužene za kontrolu kvalitete nekretnina u gradnji. Spominje se i skandal prilikom gradnje stambenog kompleksa Severna Park u Moskvi koji je trebao biti dovršen 2003., ali je gradnja godinama kasnila, zbog čega su se investitori žalili predsjedniku i vladi.

U Hrvatsku je došao 2004. i osnovao tvrtku Titan građenje kojom se ubacio u tada rastući građevinski biznis. Najveći projekt bio mu je stambeno-poslovna zgrada na Zagrebačkoj cesti u Zagrebu, površine 14.760 četvornih metara. Tvrtku je 2011. prodao svojem sunarodnjaku Konstantinu Edelu i njegovim partnerima Grigoriju Edelu i Olegu Sološčanskom.

Lanjskim preuzimanjem Instituta IGH Gljadelkin je najavio snažniji poslovni zamah u Hrvatskoj. Najveća hrvatska projektantska i konzultantska tvrtka u građevinarstvu zbog prezaduženosti završila je 2013. u predstečajnoj nagodbi. Kompanija je u razdoblju procvata građevinskog sektora 2000-ih pod vodstvom Jure Radića i uz financijsku podršku Zagrebačke banke ušla u brojne nekretninske projekte čija je realizacija zaustavljena zbog dugotrajne recesije. Pritisnut dugom od 1,88 milijardi kuna, IGH je 2013. pokrenuo predstečajnu nagodbu koja je, uz prodaju nekretninskih projekata i povratak na osnovno poslovanje (projektiranje, nadzor i ispitivanje materijala), predviđala i pronalazak strateškog partnera sa svježim kapitalom. Na poziv za dokapitalizaciju javio se (kao i slučaju Kupara) jedino Sergej Gljadelkin koji je uložio 58 milijuna kuna i postao većinski vlasnik s vlasničkim udjelom od 51,3 posto.

'Hrvatska nije veliko tržište na kojem ima dosta domaćih investitora. Naš je cilj otvoriti strana tržišta i tako privući novac izvana kroz projekte koje ćemo raditi za inozemne naručitelje', rekao je proljetos Gljadelkin u jednom od rijetkih intervjua hrvatskom izdanju Forbesa izražavajući zadovoljstvo kako se razvija posao u IGH-u.

Međutim, iako je omogućio IGH-u da ispliva iznad površine, zasad se još ne vidi značajniji pomak u poslovanju. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci kompanija je ostvarila 33,7 posto niže prihode nego u istom razdoblju lani, uz gubitak od 16,9 milijuna kuna. Ni investitori na Zagrebačkoj burzi ne vjeruju baš u Gljadelkinove velike planove, o čemu svjedoči činjenica da je dionica IGH od početka godine izgubila na vrijednosti oko 50 posto.

Krajem prošle godine pojavio se i kao spasitelj Hidroelektre, još jedne velike građevinske tvrtke koja je završila u predstečajnoj nagodbi. Gljadelkin je trebao preuzeti Hidroelektru po istom modelu kao i IGH. Međutim, iako su postojeći dioničari i većinski vjerovnici prihvatili plan, preuzimanje se oduljilo jer je sudac Mislav Kolakušić u kolovozu srušio predstečajnu nagodbu, uz obrazloženje da se u nagodbi pojedini vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj i namiruju po povoljnim uvjetima te da oni s višim potraživanjima proizvoljno otpisuju potraživanja malih.

Ozbiljnom ponudom za gradnju hotela u Kuparima Gljadelkin je potvrdio svoje velike planove u Hrvatskoj. Za razliku od brojnih razočaranih stranih investitora, Gljadelkin hvali poslovnu klimu u Hrvatskoj. 'Ja volim Hrvatsku. I to je to. Hrvatskim tvrtkama malotko u svijetu može konkurirati u znanju i stručnosti. Mnogi Hrvati rade po cijelom svijetu i priznati su kao dobri stručnjaci u različitim područjima', rekao je za Forbes Gljadelkin koji je u svojim hrvatskim tvrtkama povjerenje dao hrvatskim menadžerima.

Ruski poduzetnik, koji je prije desetak godina dobio hrvatsko državljanstvo, u Hrvatskoj provodi pet do šest mjeseci godišnje. U braku je s poznatom ruskom kazališnom i filmskom glumicom Evgenijom Krjukovom s kojom ima šestero djece. I najstariji sin, 26-godišnji Sergej već je uključen u obiteljski biznis i trenutačno je član Nadzornog odbora Instituta IGH.

Nastavak na SEEbiz.eu...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SEEbiz.eu. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SEEbiz.eu. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.