Izvor: B92, 19.Jul.2010, 11:10 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Gligorov: Hrvatskoj idu loše godine
Zagreb -- Zemlje regiona 2010. lagano izlaze iz krize, ali BDP Hrvatske pada za 1,5 odsto, ocenio je Bečki institut za javne finansije.
Prognoze za sledeću godinu nešto su bolje i predviđaju rast BDP Hrvatske za dva posto.
"To je prognoza s dosta neizvesnosti, s obzirom na činjenicu da se prognoze u vreme krize vrlo brzo menjaju. U svakom slučaju, pred hrvatskom privredom nalazi se vrlo loše razdoblje od godinu-dve", zaključuje Vladimir Gligorov, analitičar >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << Bečkog instituta za finansije.
Hrvatska se prošle sedmice zadužila oko 13 milijardi kuna (1,8 milijardi evra), koje mora da vrati do 2020. godine.
Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski kaže da je najnovije zaduženje bilo očekivano, ali da sad Vlada mora da smanji potrošnju i izbegne nova zaduživanja. "Nije dobro da se deficit povećava", rekao je guverner i dodao kako se nada da više neće biti zaduživanja.
U predlogu Zakona o izvršenju državnog budžeta predviđene su potrebe za zaduživanjem ove godine u iznosu od 28,8 milijardi kuna. Od spomenutih 28,8 milijardi - 20,2 milijarde otpada na refinansiranje dospelih obveza iz prethodnih godina, a 8,6 milijardi odlazi na refinansiranje tekućeg deficita.
Čarls Viploš, profesor međunarodne ekonomije na Graduate institutu u Ženevi i direktor Međunarodnog centra za monetarna i bankarska istraživanja, tvrdi da je zaduživanje normalna stvar.
"U ovom razdoblju svetske recesije vlade ne mogu izbeći velike deficite budžeta. Dobre vlade mogu da prodaju obveznice s niskim kamatama, a prodaja obveznica na tržištu je znak da situacija nije u potpunosti očajna", kaže Viploš.
U ovom trenutku na finansijskom tržištu ne smatra se da je ukupni javni dug Hrvatske visok u poređenju s drugim zemljama. Hrvatska nije ni Grčka, a ni Portugal, pa se u tom smislu ne očekuje da Hrvatska ne bi mogla i dalje da finansira svoje obaveze i zbog njih se čak još i dodatno zadužiti. Ali, sasvim je drugo pitanje cene zaduživanja.
"Hrvatska zbog relativno lošeg rejtinga plaća dosta visoke kamate. Naravno problem u budućnosti će biti održavanje tempa zaduživanja, ako se nastavi onda će javni dug rasti sve više", kaže Gligorov.
Naravno, sve nade se polažu u zaduživanja, prodaju porodičnog srebra i naravno prihode od turističke sezone. To bi sve trebalo da zakrpi deficit budžeta od 7,7 milijardi kuna, a to neke analitičare podseća na uvod u grčki scenarijo.
"Svaka zemlja može da završi kao Grčka, ukoliko se dugo vremena ne brine za svoj budžet. Grčka je imala deficit nekih dvadeset godina, što se može dogoditi bilo kojoj zemlji, ali ne i svakoj zemlji koja danas ima deficit. To se može dogoditi u nekom određenom razdoblju. Problem s Grčkom je jasan, finansijsko tržište je izgubilo nadu da će vlada zaustaviti rast deficita", kaže Viploš.
