Izvor: Capital.ba, 28.Mar.2023, 15:51
Geodete u Srpskoj ogorčene – zakonski se nameće nelojalna konkurencija
Grupacija geodeta: Omogućava se apsolutni monopol Geodetske uprave Nezadovoljni i advokati Razmotrićemo sve primjedbe, poručuju iz Uprave BANJALUKA – Republička uprava za geodetske i imovinsko – pravne poslove Republike Srpske (RGURS) zatrpana je primjedbama na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o premjeru i katastru, a koji je skoro dva mjeseca na javnoj raspravi. Ilustracija, FOTO: Pexels Malo ko, osim Uprave je zadovoljan ponuđenim rješenjima, a pogotovo geodete, >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << koje tvrde da im se RGURS sada nameće kao konkurencija. Naime, kako kaže predsjednik Grupacije geodeta u Privrednoj komori RS te predsjednik Društva vještaka i kompanije „Geo Astro“ Zoran Gavrić, Geodetska uprava se kroz zakonske izmjene pojavljuje kao neko ko pojektuje, izvodi radove, vrši nadzor i tehnički prijem što je, kako poručuju, nezapamćen slučaj u cijelom svijetu. Gavrić: Geodetska uprava sve ingerencije uzima sebi „Ovim zakonom oni sve više zagorčavaju život geodetskim organizacijama. Sve ingerencije su uzeli sebi, izdaju i oduzimaju licence, nadziru sami sebe, a usput kontrolišu i nas, dok kaznena politika postoji samo za geodetske organizacije koje se za razliku od njih ne finansiraju iz budžeta“, kaže Gavrić za CAPITAL. On podsjeća da se zakon mijenja zbog odluke Ustavnog suda Republike Srpske koji je osporio određene članove zakona, međutim, dodaje, Uprava je iskoristila priliku da izmijeni preko 60 članova zakona, koji uglavnom omogućavaju apsolutni monopol Uprave i potpuno gušenje privrednih društava u geodetskoj oblasti. U jednoj od primjedbi koju je Grupacija na čijem je on čelu uputila se navodi da se sada traži više iskustva kako bi se ispunili uslovi za sticanje licenci. Umesto tri sada se traži pet godina iskustva. To će po njima dovesti do problema kod zapošljavanja mlađih kadrova i njihovog još većeg odlaska u inostranstvo. „Sa ovakvim obimom posla na tržištu, geodetske organizacije neće biti u mogućnosti da zapošljavaju mlade kadrove i čekaju da ostvare uslove za licencu kako bi mogli samostalno izvoditi i ovjeravati poslove. Samim tim to bi se odrazilo i na slabu zainteresevanost mladih za geodetsku struku i problem neodovoljnog broja zainteresovanih srednjoškolaca za upis na geodetski faklultet koji već ima problem sa malim brojem upisanih studenata“, stoji u primjedbama u koje je CAPITAL imao uvid. Inače, prema njihovim podacima, ukupno 53 studenta studiraju geodeziju na Univerzitetu u Banjaluci, od čega je 13 na četvrtoj godini. Trenutno na tržištu nema nijedan slobodan inženjer sa licencom prvog reda. FOTO: Nezavisne novine Ako se usvoji prijedlog prema kojem je za licencu prvog reda potrebno pet godina radnog iskustva, procjena je da bi u idealnim uslovima postojeća privatna preduzeća ovaj uslov mogla da ispune tek 2030. godine. Od geometara se traži i više zaposlenih što je, prema njihovoj ocjeni, sa ovim obimom posla neodrživo jer već sada se muče da zadrže postojeće zaposlene. Sve ovo je posledica toga što Uprava preuzima najveći broj poslova i nadležnosti, kako ranijim zakonskim rešenjima, tako i ovim nacrtom zakona. „Kada bi se ona kroz izmjenu zakona odrekla prava da radi terenske geodetske poslove i da se samo bavi kacelarijskim poslovima, kako je to bilo ranijih godina, to bi rezultiralo da ima više geodetskih poslova na tržištu i geodetske organizacije bi bile u mogućnosti i imale potrebu da zaposle veći broj kadrova. Tada bi predloženi uslovi za zapošljavanje dodatnih kadrova bili prihvatljivi“, navodi se u njihovim primjedbama. Primjera radi, povećanje u zapošljavanju dva diplomirana inženjera geodezije sa licencom prvog reda i jednog diplomiranog agronoma geodetsku organizaciju na mjesečnom nivou u bruto iznosu košta bar po 3.000 KM za svakog od njih, što na godišnjem nivou iznosi oko 110.000 KM. Preskupe licence Sa koeficijentom od 1:3 koji se smatra iole racionalnim za poslovanje privrednog subjekta potrebno bi bilo bezbijediti više posla za 330.000 KM, za svaku geodetsku organizaciju, pokazuje njihova računica. „Sve ukazuje na to da veći dio nacrta nije pisan u dobroj namjeri. Već je glavni dio predloženih izmjena zakona usmjeren na povećanje nadležnosti Uprave, a na štetu privrede, građanstva, a pogotovo privatnog sektora u geodetskoj struci“, navode u Grupaciji geodeta u svom zaključku. Kažu i da Uprava zaobilazi plaćanje PDV-a jer svoje usluge naplaćuje “zaključcima” zbog čega u startu može biti jeftinija na tržištu od drugih privrednika za 17 procenata od cijene izvršenih usluga. Predsjednik Društva geodetskih inženjera i geometara Republike Srpske Tatjana Sarajlić kaže da se jedna od njihovih primjedbi odnosila na visinu naknada za polaganje stručnog ispita kod geodeta, gdje je za visoku spremu određena cijena od 1.000 KM, a za srednju stručnu spremu 700 KM. „Prijedlog je bio da visine naknada ostanu iste, ili da se smanje na 600 i 400 KM, a poredeći sa naknadama za polaganje stručnih ispita za druge struke“, kaže ona. Kada je u pitanju broj zaposlenih koje geodetska organizacija mora da ima, a koji je ovim zakonom povećan sa pet na sedam, prijedlog Društva je da ovaj uslov ostane nepromijenjen u odnosu na važeći Zakon. „Sve komentare koji su izneseni na javnoj raspravi i one koji nisu dostavićemo i pisanim putem, kako bi radna grupa imala pred sobom naše prijedloge“, zaključila je Sarajlićeva. Advokati: Otimanje posla i sukob interesa Zamjerke na predložena rješenja imaju i u Advokatskoj komori Republike Srpske (AKRS) za koju je sporan član 26., a kojim se propisuje da se licu čije je prebivalište, odnosno boravište nepoznato, postavlja privremeni zastupnik iz reda diplomiranih pravnika sa položenim stručnim ispitom, koji je zaposlen u jedinici lokalne samouprave na čijoj teritoriji se izlažu podaci o nepokretnostima. Dodaju da u programu za polaganje stručnog ispita, koji je uslov za rad u organima uprave, nije predviđena oblast za izučavanje imovinskog prava, pa im zato nije jasno zašto bi diplomirani pravnik morao da ima položen taj ispit. „Jedinica lokalne samouprave može, a to je i čest slučaj, da ima suprostavljene interesu u odnosu na druge učesnike u postupku izlaganja, pa bi se desilo da pravnik zaposlen u jedinici lokalne samouprave dolazi u sukob interesa, jer bi trebao zastupati interese drugog lica u postupku. Smatramo da je ovakvo normiranje protivustavno i da bi kasnije sigurno bilo predmet inicijative za ocjenu ustavnosti“, navode u Advokatskoj komori i ocjenjuju da bi na ovakav način građani ostali uskraćeni za pravo na adekvatnu pravnu zaštitu. Inače, u ovim postupcima zastupnici su do sada bili advokati, a komora smatra da oni i dalje treba da nastave obaljati taj posao. Zasmetao im je i član koji propisuje da se do osnivanja katastra nepokretnosti, prepisi, izvodi i ostali podaci iz javnih evidencija o nepokretnostima „izdaju imaocu prava, licu koje dokaže pravni interes i republičkom i drugom organu za vođenje postupka iz njegove nadležnosti koji je pokrenut po službenoj dužnosti“ . Prema tumačenju iz komore, ovakvo propisivanje predstavlja apsolutnu suprotnost osnovnom načelu na kojem počivaju javne evidencije o nepokretnostima, a to je da predstavljaju javni registar o nepokretnostima. „Pravo uvida u isti imaju sva lica, bez ograničenja. Svako lice ima pravo da zahtjeva izdavanje izvoda iz evidencije za određenu katastarsku česticu ili katastarsku parcelu, pa bi se ovakvim propisivanjem od javnog registra stvorio „privatni registar“ a što nije u javnom interesu“, navode advokati. RGURS: Razmotrićemo sve primjedbe Iz RGURS ne preciziraju koliko su do sada imali primjedbi i komentara, niti da li će i koji od njih biti uvaženi i implementirani u prijedlog zakona. Navode da javne rasprave traju 60 dana, odnosno do 9. aprila do kada se mogu podnositi sugestije. „Nakon isteka roka od 60 dana, radna grupa za izradu navedenog zakona razmotriće sve prikupljene primjedbe, komentare i sugestije i izraditi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske“, kazali su u RGURS za CAPITAL. Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske je na sjednici održanoj 8. februara ove godine usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru RS i donijela zaključak o upućivanju na javnu raspravu. CAPITAL: Dejan Tovilović Чланак Geodete u Srpskoj ogorčene – zakonski se nameće nelojalna konkurencija се појављује прво на Capital.ba - Informacija je capital.
.jpg)
