Izvor: Blic, 18.Jul.2009, 06:05 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Fiskalni deficit 140 milijardi dinara
Prema najnovijim računicama, manjak u državnoj kasi ove godine dostići će oko pet odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno oko 140 milijardi dinara ili, ako vam je tako jasnije, milijardu i po evra.
To je, dakle, više nego 50 milijardi iznad deficita isplaniranog pre svega dva meseca, krajem aprila, i "utvrđenog" u sporazumu sa Međunarodnim monetarnim fondom. Do ovih procena, nezavisno jedan od drugog, došla su oba sagovornika "Novca" - Stojan Stamenković, urednik MAT-a, >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << i Pavle Petrović, urednik "Kvartalnog monitora".
Od tih 140 milijardi, oko 125 će biti deficit državnog budžeta, a preostalih petnaestak se odnosi na drugi deo javne potrošnje, tj. na fondove (socijalne i zdravstvene) i opštine, izračunao je Stamenković. U sporazumu sa MMF-om, da podsetimo, predviđeno je da ukupni fiskalni deficit bude 90 milijardi dinara ili tri odsto BDP-a, od čega je budžetski deficit iznosio 70 milijardi, podseća naš sagovornik.
Stamenković smatra da će MMF, na "kontrolnom punktu" u avgustu, prihvatati deficit od sto milijardi dinara, što je 4,5 odsto BDP-a, ali da će sve preko toga morati da se reže.
"Vladin predlog je da se od MMF-a traži proširenje deficita uz argument da neke visoke razvijene zemlje, poput SAD i Velike Britanije, imaju deficit veći od 10 odsto BDP-a. Verujem da će MMF popustiti i prihvatiti povećanje budžetskog deficita za oko 30 milijardi dinara, sa 70 na oko sto milijardi. To će moći da pokrije kredit Svetske banke i obećani zajam od EU od ukupno oko 20 milijardi dinara, plus desetak milijardi iz trezorskih zapisa", kaže Stamenković.
"Država može da pojača restrikcije u lokalnim budžetima, ali tu nema velikog prostora. Mislim da će morati da zahvati plate, a da li će rezati penzije, ne znam. Nesporno je, međutim, da penzijski sistem ne može da se zasniva na stalnom rastu penzija koje su ove godine za čak 40 odsto veće nego prošle", kaže Stamenković.
I Petrović misli da će MMF prihvatiti veći deficit, ali ne svih pet odsto, tako da će "do nekog prilagođavanja" morati da dođe. "Prilagođavanje" znači da će morati ili da se smanje rashodi ili da se povećaju prihodi ili - oboje. Po rečima našeg sagovornika, smanjenje plata i penzija je mnogo teže ostvarivo i mnogo manje verovatno, te ostaje povećanje poreza, a to u ovom trenutku znači PDV-a.
Naravno, oba naša sagovornika su svesna krupnih slabosti ovakvog "rešenja". "S jedne strane, povećanje poreza je prorecesiona mera, jer deluje destimulativno na privredu, a s druge strane, može da izazove još veću poresku evaziju i šverc, što znači da se ne dobija očekivani prihod", kaže Stamenković.
I zaduživanje na domaćem tržištu, kroz trezorske zapise, ima krupne mane, pre svega zbog toga što se na taj način kreditni potencijal banaka okreće ka državi, a ne ka privredi. Zaduživanje u inostranstvu u ovom trenutku izgleda najprihvatljivije, ali i ono u sebi krije velike zamke. Javni dug, prema Petrovićevim rečima, trenutno iznosi 30 odsto BDP i on nije veliki, ali ukupni lako može da dostigne 80 odsto BDP, što je već mnogo i ozbiljno.
Stamenković pak ukazuje na jedan drugi podatak koji vrlo zabrinjava. Reč je o stopi servisiranja duga, tj. odnosu između ukupnih dospelih obaveza prema inostranstvu (glavnice i kamate) i izvoza robe i usluga u jednoj godini. "Tu je školska veličina 25 odsto, a mi ćemo u 2010. ili u naredne dve-tri godine preskočiti 50 odsto", ističe Stamenković.
Oba naša sagovornika slažu se da ceo problem treba sagledati na srednji rok, dakle na dve-tri godine, videti kuda idemo i da li je to održivo, i onda u skladu sa tim danas tražiti rešenja i donositi mere.
"Ako zamrznemo plate i penzije za 2010, i ako iduće godine ostvarimo privredni rast od dva odsto, verovatno ćemo, s obzirom na sadašnje stanje u javnim finansijama, imati deficit od oko tri odsto BDP-a. To je puno, a dodatno bi situaciju otežavala činjenica da bi istovremeno rastao i spoljni dug. Prihvatljiv deficit za iduću godinu iznosi oko dva odsto BDP-a sa idejom da u 2011. imamo izbalansiran budžet te da 2012. ostvarimo neki suficit", objašnjava Petrović svoju viziju ekonomske politike. Zbog toga je Petrović sklon da kaže da bi povećanje PDV-a u ovom trenutku, iako nesporno bolno, na srednji rok bilo bolje rešenje. U drugoj varijanti, naime, imali bismo, za godinu-dve i veliki fiskalni deficit i veliki spoljni dug i onda bi trebalo jako puno napora i još većih odricanja da se sistem vrati u normalu.
Kad je reč o monetarnoj politici, Petrović ističe da Narodna banka Srbije "suviše oprezno spušta referentnu kamatnu stopu". Prema njegovim rečima, i u nas je vidljivo da "oštra recesija ubija inflaciju". Visoka inflacija u prvom polugođu rezultat je rasta kontrolisanih cena, a inflacija od 0,4 odsto (u odnosu na prethodni mesec) u junu govori da će ona u drugom polugodištu rasti znatno sporije, odnosno da će verovatno biti negde oko pet odsto. Za monetarnu politiku, od onoga šta je bilo, važnije je ono šta će biti i zato ima prostora za hrabrije spuštanje referentne kamatne stope - na 10 odsto, pa verovatno i niže od toga. To bi uticalo da se banke od ulaganja u hartije centralne banke i države okrenu ka ulaganju u privredu, a drugo, smanjilo bi i troškove koje po tom osnovu ove dve institucije imaju.
Vlada bi u septembru trebalo da izađe sa novim predlogom reformi, ali u ovom trenutku ne vidim spremnost da se to uradi, zaključuje Stojan Stamenković.
Anketa Privrednici: Veći PDV, više cene, manja proizvodnja
1. Šta bi za vašu firmu značilo povećanje PDV-a sa 18 na 20 odsto?
2. Šta očekujete od države?
Stevan Santo, direktor „Pionira"
1.Povećanje PDV-a će sigurno smanjiti proizvodnju. Dugoročno će jačati inflaciju, što privredi koja vapi sa stabilnim cenama, nikako ne odgovara.
2.Država kratkoročno ne može da uradi nešto značajno. Dugoročno treba smanjiti troškove u javnom sektoru, što bi privredu učinilo konkurentnijom.
Miroslav Miletić, direktor „Bambija"
1.Povećanje PDV-a imalo bi nesagledive negativne posledice na poslovanje preduzeća u drugoj polovini godine.U pitanju je opstanak prerađivacke industrije i vodećih brendova. Direktne posledice su povećanje cena inputa, smanjenje kupovne moći zaposlenih i potrošača, smanjenje obima investicija, moguće kašnjenje u isplati zarada, ili čak smanjenje zarada.
2. Država treba da stvori uslove koji neće opterećivati privredu, ili će bar smanjiti opterećenje. Monetarna politika pokušava svojim merama da snizi kamatne stope, ali banke za sada ostaju neme na ovakve zahteve NBS i ne skidaju svoje fiksne marže već ih povećavaju.To znači da država nema instrumente za vođenje konzistentne monetarne politike.
Branislava Pavlović, direktorka „Sojaproteina"
1. Veći PDV-a bi povećao cenu proizvoda. U startu bi, dodatno, morali da ograničimo troškove promocije, a kasnije možda i da smanjimo plate.
2. Vlada prvenstveno treba da podstiče izvoz. Potrebno je i uvesti premije na poljoprivredne proizvode kao što rade evropske zemlje.
Toplica Spasojević, predsednik ITM Grupe
1.Proizvodi će biti skuplji, obrt manji, a siva ekonomija jača. Privreda je i bez većeg PDV-a na rubu propasti, a opretećenje po tom osnovu dodatno će pogoršati poslovanje.
2. Država treba da napravi strategiju industrijskog razvoja. Imamo potencijal i pogone koje je potrebno aktivirati. Potrebni su dobri menadžeri i ako treba državna kapitalna injekcija.
Markus Bogdanović, direktor „Alas holdinga" u Srbiji
1.Povećanje PDV-a utiče na opadanje kupovne moći građana i pad potrošnje. Plate neće moći da rastu, a roba će biti skuplja, što će povećati inflaciju.
2.Sve što rasterećuje privredu i njihove radnike, apsolutna je pomoć svakom investitoru.
Nemanja Popov, direktor „Centroproizvoda"
1.Povećanje PDV-a je loš signal potencijalnim investitorima, jer postajemo skupi i nekonkurentni u odnosu na druge zemlje.
2.Za privredu je važna finansijska stabilnost i stabilan kurs što je održano poslednjih meseci. Vlada treba da ide dalje i da se koncentriše na bolju i bržu implementaciju i efikasnost donesenih mera.
Branimir Bošković, direktor „Telefonije"
1.Povećanje PDV-a će povećati cene proizvoda, što će dugoročno smanjiti njihovu prodaju, a kasnije i proizvodnju.
2.Država prvo mora da poveća likvidnost privrede, tako što će izmiriti dugove javnih preduzeća.
Ljiljana Vučićević, direktor finansija „Apatinske pivare"
1.Veći PDV znači skuplje proizvode, pad kupovne moći i pad prodaje. Firme bi imale veće troškove i manju dobit, a investitori bi razmislili o investicijama, smanjenju broja zaposlenih, visine zarada i ostalih troškova. Tržište pića i piva je u prvih šest meseci ove godine palo za oko 13 odsto u odnosu na 2008.
2.Država treba biti restriktivna i oprezna sa povećanjem akciza, poreza i naknada, ali i u kontroli kamata na kredite. Potrebne su i olakšice za podsticaj izvoza i zaštitu domaćih proizvoda.







