Izvor: Capital.ba, 06.Feb.2018, 17:26   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ekskluzivno: Dopunsko Pismo namjere MMF-u – Vlada RS pristala na zajedničku superviziju banaka

– Vlada RS se u Pismu namjera MMF-u obavezala na potpisivanje memoranduma koji bi Centralna banka BiH bila zadužena za praćenje strateških važnih banaka – CB, AOD i entitetske agencije za bankarstvo će potpisati memorandum do juna – Sagovornici CAPITAL-a tvrde da je Vlada novim dopunskim Pismom namjere od 29. januara pristala na prenos nadležnosti sa RS na BiH BANJALUKA, SARAJEVO – Vlada Republike Srpske obavezala se, u najnovijem dopunskom Pismu namjere koje je BiH uputila Međunarodnom >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << monetarnom fondu (MMF), na potpisivanje Memoranduma o razumijevanju o finansijskoj stabilnosti, kojim je predviđena razmjena informacija i saradnja na polju supervizije banaka između Centralne banke (CB) BiH, Agencije za osiguranje depozita (AOD) i entiteskih agencija, saznaje poslovni portal CAPITAL. U novom dopunskom Pismu namjere koje je MMF-u upućeno 29. januara, a koje je u posjedu portala CAPITAL, navedeno je da je jedna od ključnih reformi koja ima za cilj jačanje saradnje i razmjene informacija među institucijama u finansijskom sektoru priprema Memoranduma o razumijevanju o finansijskoj stabilnosti pod pokroviteljstvom Stalnog odbora za finansijsku stabilnost (SOFS). „SOFS je usvojio akcioni plan i formirao međuinstitucijsku radnu grupu za izradu teksta nacrta koji uključuje unaprijeđenu razmjenu informacija i aranžmane saradnje u polju supervizije, pripravnosti za krizu i upravljanje krizom, te nadzora nad sistemskim rizikom, sve u skladu sa preporukama osoblja MMF-a. Prvi nacrt memoranduma o razumijevanju o finansijskoj stabilnosti dostavljen je osoblju MMF-a. CB, AOD, Agencija za bankarstvo FBiH, Agencija za bankarstvo RS i druge nadležne strane će potpisati memorandum do juna 2018. godine, u skladu sa preporukama MMF-a“, navedeno je u Pismu namjere. Centralna banka postaje glavni akter finansijskog sektora Potpisivanju memoranduma prethodiće dogovor između ovih institucija, a u vezi sa  metodologijom na osnovu koje će se određivati sistemski važne banke. „CB BiH, AOD i entitetske agencije za bankarstvo će dogovoriti identičnu metodologiju za određivanje sistemski važnih banaka, usaglašenu sa osobljem MMF-a, koju će u martu usvojiti nadležne institucije. Identična metodologija i ulazni podaci su važan preduslov za efikasnu saradnju supervizora i nadzor nad sistemskim rizikom“, ističe se u pismu. Sagovornici CAPITAL-a tvrde da se ovim memorandumom ugrožavaju nadležnosti RS i da se  Centralna banka BiH se pojavljuje kao glavni akter bankarskog i finansijskog sektora iako nema zakonskih mogućnosti da obavlja kontrole ili nadzor subjekata obuhvaćenih supervizijom agencija za bankarstvo. „Memorandum predviđa da CB BiH bude zadužena za praćenje sistemskog rizika i davanje preporuka za primjenu mjera ublažavanja sistemskih rizika što je u suprotnosti sa Zakonom o bankama RS. Centralna banka ne treba da se bavi poslovima agencija za bankarstvo, već samo da koordiniše njihove djelatnosti“, navodi naš dobro upućen izvor. Dodaje i da predloženi memorandum stavlja van snage memorandum iz 2009. godine čime se Centralnoj banci BiH i Agenciji za osiguranje depozita BiH daju značajno veća ovlaštenja od onih koja imaju po memorandumu iz 2009. „To se, između ostalog, odnosi na pristup podacima koji više nije uslovljen pristankom agencija za bankarstvo kao i na nadležnosti koje po zakonima o bankama imaju entitetske agencije za bankarstvo“, kaže naš sagovornik. Kako saznajemo, o ovom memorandumu ne postoji saglasnost ni unutar Centralne banke BiH s obzirom na to da je Upravni odbor banke bi isključen iz razgovora o njemu. Podsjećamo, CAPITAL-a je još 2016. godine objavio da MMF u dokumentu „AIDE Memoire”, koji nosi oznaku povjerljivo, od regulatornih agencija i Centralne banke BiH traži zajedničke kontrole i redovnu razmjenu podataka o sistemski značajnim bankama u RS i FBiH. Tada smo upozorili da bi značajan dio nadležnosti Agencije za bankarstvo RS mogao da bude prenesen na CB BiH ako Vlada Srpske prihvati zahtjev MMF, a premijerka Srpske Željka Cvijanović je, iako je priznala da memorandum postoji,  tvrdila i da do prenosa neće doći i da je validno samo ono što piše u Pismu namjere. „Više puta smo ponovili da nećemo prihvatiti nikakav prenos nadležnosti. Ono što možete pročitati u Pismu namjere i dopuni Pisma namjere je jedino što je relevantno za Vladu RS. U svim drugim pričama oko toga kako postoje određeni memorandumi i kako smo mi uslovljeni da se nešto prenese na nivo BiH mi nismo i nećemo učestvovati“, tvrdila je Cvijanović prije dvije godine. BiH odustala od trgovačkih ograničenja Pored memoranduma vlasti u BiH su se novim dopunskim Pismom namjera obavezale da će raditi na zaustavljanju rasta neizmirenih obaveza zdravstva, da će pripremiti nove zakone o razvojnim bankama, uvesti odnosno proširiti sistem trezorskog poslovanja. „Vlada RS će usvojiti plan za ponovno uspostavljanje finansijske održivosti zdravstvenih institucija do decembra 2018. godine. Republika Srpska će, takođe, zatražiti od domova zdravlja da izrade budžete sa čvrstim budžetskim ograničenjima kako bi se spriječilo akumuliranje novih neizmirenih obaveza do septembra 2018. godine“, navodi se u pismu. Vlasti BiH su se obavezale i da će u budućnosti ostati predane neakumuliranju neizmirenih obaveza po osnovu spoljnih plaćanja na nivou generalnih vlada entiteta, institucija BiH i CBiH. Vlasti su se obavezale da će se uzdržavati od uvođenja ili intenziviranja bilo kakvih trgovačkih ograničenja i drugih mjera i politika koje bi mogle pogoršati poteškoće sa platnim bilansom, a obavezale su se i na poboljšanje efikasnosti sudskih sistema Zbog zastoja u sprovođenu aranžmana vlasti BiH su tražile i njegovo produženje za godinu dana. „Tražimo od Izvršnog odbora MMF-a da zaključi prvi pregled i odobri povlačenje 63,4 miliona SDR (148,4 miliona KM). S obzirom na kašnjenje u završavanju prvog pregleda tražimo produženje aranžmana za 12 mjeseci i da se preostali iznos sredstava dostupnih u okviru proširenog aranžmana (316,2 miliona SDR) rasporedi na preostali period proširenog aranžmana“, ističe se u pismu. CAPITAL: Marina Čigoja

Nastavak na Capital.ba...