Izvor: SEEbiz.eu, 23.Mar.2017, 11:18 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Ekonomski institut poboljšao prognoze, ove godine očekuje rast BDP-a od 3,3%
ANALIZA - Potaknuti stopom rasta realnog BDP-a od 2,9 posto u 2016. godini te povoljnim pokazateljima mjesečnog indikatora poslovnog ciklusa EIZ-a (CEIZ indeksom) za siječanj 2017. godine, istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook najavljuju ubrzavanje pozitivne stope rasta BDP-a od 3,3 posto u ovoj te blago usporavanje rasta na 2,9 posto u 2018. godini.
U ovoj godini struktura rasta BDP-a u velikoj će mjeri nalikovati >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << onoj iz prethodne godine, što znači da će najveći doprinos rastu davati domaća potražnja. Od 3,3 posto predviđenog rasta, 3,1 postotni bod odnosit će se na domaću potražnju, dok će neto vanjska trgovina imati malen, ali također pozitivan doprinos od 0,2 postotna boda, ponajviše zahvaljujući robnom izvozu i još jednoj uspješnoj turističkoj sezoni. U sljedećoj godini, doprinos domaće potražnje dodatno će se povećati, na 3,4 postotna boda, ali će zbog ubrzanja rasta uvoza neto vanjska trgovina imati najveći negativan doprinos u posljednjih deset godina u iznosu od ipak skromnih 0,6 postotnih bodova.Više od polovice rasta BDP-a u ovoj godini generirat će realna potrošnja kućanstava koja će nastaviti svoj uzlazni trend, ponajviše zahvaljujući poreznim izmjenama na početku godine te općem oporavku gospodarstva koje je dovelo do rasta plaća i zaposlenosti. Realna potrošnja kućanstava u ovoj godini bi stoga mogla porasti za 3,2 posto na godišnjoj razini.
Ipak, s porastom cijena nafte na svjetskom tržištu koje se već počelo prelijevati na domaće cijene, kako na energente, tako i na cijene prijevoza i hrane, prema kraju godine, a posebice u 2018. doći će do blagog pada raspoloživih dohodaka u odnosu na prethodnu godinu što će u konačnici usporiti dinamiku rasta potrošnje. Stopa rasta će ipak i dalje biti robusna, ponajviše zahvaljujući daljnjem oporavku tržišta rada, te će u 2018. iznositi 2,7 posto.S obzirom na snažniji gospodarski oporavak, stabilizaciju javnih financija, ali djelomično i zbog lokalnih izbora u svibnju, državna potrošnja u prvoj polovici godine mogla bi značajnije porasti. Ipak, uzme li se u obzir trošak porezne reforme koji će u ovoj godini značajno smanjiti porezne prihode, Ekonomski institut, Zagreb očekuje rast državne potrošnje u 2017. po nešto nižoj stopi od one prošlogodišnje, odnosno za 1,4 posto. Ukoliko se nakon lokalnih izbora postigne politički konsenzus, moguće je očekivati daljnje reforme i fiskalnu racionalizaciju te dodatno usporavanje stope rasta državne potrošnje koja bi u 2018. godini mogla iznositi 0,7 posto.
Otprilike trećinu ovogodišnjeg očekivanog rasta BDP-a činit će rast investicija, što je ujedno i najveći doprinos rasta investicija još od 2008. godine. Iako je razina investicija u Hrvatskoj i dalje značajno niža u usporedbi s razdobljem prije krize, uspostavlja se trend rasta koji će ubrzavati u ovoj i sljedećoj godini. Nakon rasta od 4,6 posto u 2016. godini očekujemo da će investicije u ovoj godini porasti za 5,4, a u sljedećoj za čak 7,1 posto na godišnjoj razini. Naše prognoze temelje se uglavnom na rastućoj učinkovitosti u korištenju sredstava iz EU fondova, na poboljšanju poslovne klime, ali i na najavama nekolicine investicijskih projekata, posebice u turizmu.U nadolazeće dvije godine očekujemo da bi stopa rasta izvoza mogla usporiti barem djelomično zbog aprecijacije kune koja negativno utječe na međunarodnu konkurentnost. S druge pak strane, turističke rezervacije već sada upućuju na izvrsnu turističku sezonu te stoga u ovoj godini očekujemo rast izvoza od 6,8 posto te daljnji rast od 5,9 posto u sljedećoj godini.
Zahvaljujući ponajprije oporavku raspoloživih dohodaka te velikoj uvoznoj komponenti potrošnih dobara, uvoz bi mogao nastaviti snažno rasti, i to 6,8 u ovoj i 7,3 posto u 2018. godini.Premda još uvijek ne raspolažemo konsolidiranim podacima za proračun opće države u 2016., očekujemo da je proračunski deficit mogao iznositi oko 1,5 posto BDP-a. S obzirom na poreznu reformu te očekivano smanjenje poreznih prihoda u ovoj godini, deficit bi mogao biti nešto veći ― 1,9 posto BDP-a prije nego se dodatno smanji na 1,7 posto u 2018. godini.
Međutim, brojni rizici mogu ugroziti trenutno povoljno stanje javnih financija poput dogovorenog rasta plaća javnih i državnih službenika koje nije bilo planirano ovogodišnjim proračunom, rastućih dugova u zdravstvu, rasta kamatnih stopa u eurozoni koje bi moglo povećati trošak kamata na javni dug, potencijalne tužbe banaka u slučaju konverzije kredita u švicarskim francima, restrukturiranja Hrvatskih autocesta, financiranja MOL-ovih dionica INA-e kako bi država preuzela upravljanje nad energetskom kompanijom te potencijalne državne pomoći najvećoj hrvatskoj kompaniji Agrokoru.
U nadolazećem razdoblju tržište rada slijedit će trendove u ukupnom gospodarstvu, s očekivanim daljnjim smanjenjem broja nezaposlenih i blagim rastom broja zaposlenih koji će se uglavnom generirati u privatnom sektoru. Očekujemo da će stopa nezaposlenosti u 2017. godini iznositi 13,3 posto te se dodatno smanjiti na 12,4 posto u sljedećoj godini. Neto plaće nastavit će rasti u ovoj i sljedećoj godini, a opažen nedostatak radne snage u određenim sektorima, poput turizma, zdravstva i informacijsko-komunikacijskog sektora, stvarat će dodatan pritisak na rast plaća.Nakon tri uzastopne godine pada potrošačkih cijena, ove godine cijene bi mogle porasti za 1,4 posto u odnosu na 2016. godinu, ponajviše zahvaljujući rastu cijena naftnih derivata i hrane, ali i rastu stope PDV-a u ugostiteljstvu.
Uslijed oporavka tržišta rada, rast cijena mogao bi se ubrzati u sljedećoj godini, na 1,9 posto, posebice nakon travnja kada se nastavi odgođena liberalizacija tržišta plina.Snažan izvoz, nedavno zaduživanje Ministarstva financija na međunarodnom tržištu te očekivanja još jedne uspješne turističke sezone upućuju na održavanje tečaja HRK/EUR stabilnim u nadolazećem razdoblju, negdje na razini ili ispod psihološke granice od 7,50.Godina 2017. mogla bi konačno biti godina rasta kreditnih plasmana budući da poboljšanje na tržištu rada, rast indeksa raspoloženja potrošača te snažniji ekonomski rast povećavaju apetit za rizikom i stimuliraju kreditno financiranje većih kupovina poput automobila ili nekretnina. Do kraja bi ove godine krediti tako mogli porasti za 2,4 posto, a do kraja sljedeće godine za 4,5 posto.
.jpg)
