Država podržava duvan, a neće moj kikiriki

Izvor: Blic, 27.Jul.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Država podržava duvan, a neće moj kikiriki

Probao je prvo sa biberom, ali višegodišnje biljke te vrste kod nas ne uspevaju. Onda je u jednoj zrenjaninskoj prodavnici zdrave hrane kupio seme kikirikija i bez ikakvog znanja i iskustva zasejao ga na jednoj od svojih njiva. Rezultat je bio bolji od očekivanja - rod izuzetan, kao i kvalitet kikirikija.

Bogoljub Stikić iz sela Lazarevo, kraj Zrenjanina, jedini je proizvođač kikirikija u Banatu, a verovatno i u Srbiji. Ipak, on najavljuje mogućnost obustavljanja te proizvodnje. >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Kao razlog navodi višegodišnje ignorisanje rezultata koje je postigao u proizvodnji te egzotične kulture.

„Pre nekoliko dana sam se raspitivao u Ministarstvu poljoprivrede o mogućim subvencijama i podršci za uzgoj kikirikija, i dobio sam odgovor da tu proizvodnju aktuelni ministar i njegovi saradnici nisu ni predvideli u svojim programima", kaže Stikić.

Program Vlade Srbije predviđa stimulaciju za proizvođače hmelja ili vinove loze, a za proizvođače duvana ta podrška iznosi 800 evra po hektaru, te revoltirani Stikić ironično najavljuje da će prekinuti da uzgaja „po zdravlje štetni kikiriki i početi da gaji zdraviji i isplativiji duvan".

Stikić je na ideju da seje kikiriki na banatskoj zemlji došao iz radoznalosti pre sedam godina. Stikić je tu biljku posejao na oranici od jednog hektara i ostvario prinos veći od 600 kilograma, što je prosečni prinos u svetu.

Stikićev kikiriki se nekoliko godina zaredom rasprodaje na malo u rekordno kratkom roku zbog kvaliteta koji je osetno bolji od uvoznog. „Prodavao sam ga mlevenog za kolače i prženog za jelo, a pržio sam ga u dezinfikovanoj mešalici za beton koju sam zagrevao brenerom."

Jedan od pokazatelja ekonomske opravdanosti te proizvodnje jeste i angažovanje radne snage za zagrtanje kućišta u vreme rasta i razvijanja biljke.

„Da sam u prilici da dovoljno stručno, sa specijalizovanom mehanizacijom i neophodnim zaštitnim tretmanom proizvodim, postizao bih prinos od dve tone po hektaru, od čega bi više porodica imalo zaradu", kaže.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.