Izvor: SEEbiz.eu, 20.Okt.2018, 10:16 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Drugi stup rezerviran samo za bogatije umirovljenike
ZAGREB - Hrvatski umirovljenici u budućnosti će biti podijeljeni u dva tabora, siromašne koji će dobivati mirovinu samo iz prvog stupa, te one nešto bogatije koji će dobivati kombiniranu mirovinu, odnosno mirovinu iz prvog i drugog stupa.
Naravno da Hrvatska i sada ima umirovljenike koji su siromašni i one koji dobro žive, ali u budućnosti bi podatak o tome prima li netko mirovinu ili prvog stupa ili kombinirano, mogao značiti i u koju skupinu pripada.
Dugoročno >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << će pak udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći padati, iako će taj pad biti usporen odlukom Vlade da dodatak na mirovinu i to od 20,25 posto dobiju i oni koji će u trenutku odlaska u mirovinu izabrati ostanak u drugom stupu, odnosno kombiniranu mirovinu.
Takva se ne baš najsvjetlija procjena budućnosti današnjih radnika u mirovinu mogla čuti na jučerašnjoj konferenciji Zagrebačke burze na kojoj su stručnjaci bili izrazito kritični prema Vladinom prijedlogu mirovinske reforme, piše Novi list.
O tome da ta mirovinska reforma otvara sukob generacija, i rezultira prvim stupom za siromašne i drugim stupom u kojem su nešto bogatiji, govorio je Danijel Nestić, koji je istaknuo i to da će mogućnost izbora koji je Vlada stavila pred buduće umirovljenike u nekim slučajevima dovesti do toga da će ljudi teško odlučivati koju opciju izabrati: povratak u prvi stup i dodatak od 27 posto, ili ostanak u drugom stupu uz dodatak od 20,25 posto.
Teško će, napomenuo je Nestić, i stručnjaci odlučiti što učiniti u situaciji u kojoj mirovina samo iz prvog stupa iznosi 2.900 kuna, a iz drugog tri tisuće kuna, jer buduća će primanja ovisiti o njezinom usklađivanju, jer će se u prvom stupu mirovina usklađivati s plaćom i inflacijom, a u drugom samo s inflacijom, a morat će se u obzir uzeti i procjena koliko će dugo netko živjeti, odnosno koliko će dugo primati mirovinu.
Nestić je procijenio da će se, nakon stupanja novih zakonskih odredbi na snagu, na prelazak iz drugog stupa u prvi odlučiti od 60 do 70 posto novih umirovljenika. Uglavnom će to biti radnici s nižim plaćama, a posebice žene.
Ipak za desetljeće i pol takvu će odluku o prelasku u prvi stup donositi oko 40 posto budućih umirovljenika jer će im, zahvaljujući duljoj štednji, biti isplativa kombinirana mirovina, uz uvjet da prinosi na tržištu kapitala budu barem pet posto.
Što se tiče podizanja životne dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu na 67 godina, Nestić smatra da Hrvatska mora tim putem, jer ima prosječan staž umirovljenika od 30 godina, puno mladih umirovljenika, jer sadašnji sustav daje puno mogućnosti da se u mirovinu ode prije 65. godine.
Profesor s Pravnog fakulteta Željko Potočnjak posebice je kao lošu stranu mirovinskog sustava istaknuo to da je čak 50 posto mirovina iz prvog stupa povezano s 18 izuzetaka koji nisu transparentni i dovode u pitanje međugeneracijsku solidarnost, što po njegovom mišljenju nove generacije neće dugo trpjeti.
Vlada je umirovljenicima koji ostaju u drugom stupu dala mogućnost i da podignu jednokratno 15 posto štednje, što će s obzirom na ograničenja moći, prema procjeni stručnjaka, učiniti najviše 30 posto umirovljenika, onih koji su primali veće plaće, odnosno barem 15 posto veće od prosječne.
Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić upozorio je da bi predložena reforma mogla u budućnosti stvoriti prostor za politički pritisak na odluke o mirovinama iz prvog stupa.
.jpg)
