Dozvoljen izvoz pšenice i kukuruza

Izvor: B92, 14.Jun.2008, 15:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dozvoljen izvoz pšenice i kukuruza

Beograd -- Uredba o zabrani izvoza pšenice i kukuruza ne važi od 15. juna i neće biti produžavana, rekao je državni sekretar Ministarstva poljoprivrede Danilo Golubović.

Prošle godine je izvezeno kukuruza za 79,5 miliona dolara i kukuruza za 67,5 miliona dolara

Odluka o tome da Vlada Srbije ne produžava važenje uredbe doneta je nakon analize zaliha i procene ovogodišnjeg roda, koji bi trebalo da bude dovoljan za podmirenje domaćih potreba, naglasio je on. >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 <<

Uredbu o zabrani izvoza kukuruza, pšenice, suncokreta i soje Vlada Srbije usvojila je 4. avgusta prošle godine, zbog sušne godine i manjka zaliha tih poljoprivrednih kultura, a kako bi se očuvala prehrambena stabilnost zemlje. Uredba je produžavana i menjana nekoliko puta, da bi pre tri meseca, poslednji put bila produžena sa rokom važenja do 15. juna.

Golubović je istakao da je ove godine zasejano oko 470 hiljada hektara pšenice i da je očekivani rod od 1,8 do dva miliona tona, dok je kukuruz posejan na oko 1,3 miliona hektara i da se očekuje prinos od oko 6,5 miliona tona.

On je podsetio da je zabrana izvoza je bila iznuđena mera zbog velike prošlogodišnje suše i umanjenja roda, koja, kako je kazao, ne bi trebalo da se ponovi.

Stručni saradnik Centra za naučnoistraživački rad Privredne komore Srbije Vojislav Stanković, kazao je da je tačne količine zaliha pšenice i kukuruza koje su ostale u zemlji neprodate nije moguće utvrditi i istakao da bi izvoz trebalo liberalizovati, jer je zabrana imala svrhu samo u početku.

Prema njegovom mišljenju, ne postoji bojazan da će velike količine pšenice odmah završiti u izvozu, jer je cena na domaćem tržištu, nešto ispod 20 dinara po kilogramu, veća je od one u inostranstvu gde trenutno iznosi oko 15 dinara.

On je naveo da se, iako je pšenica ove godine u Srbiji zasejana na najmanjim površinama u proteklih deset godina, zbog povoljnih klimatskih uslova, može očekivati rod koji će podmiriti domaće potrebe.

Stanković smatra da bi nova vlada trebalo da pospeši povećanje posejanih površina pod žitom, jer se u narednih četiri do pet godina očekuje povećanje tražnje na svetskom tržištu. Trebalo bi da se sa dva dinara premira otkup semenske pšenice, dok bi Direkcija za robne rezerve trebalo da kupi 100.000 tona semenske i 200.000 tona merkantilne pšenice.

Bilo bi dobro i ako bi država regresirala i troškove goriva za jesenju setvu, kako bi se površine pod tom žitaricom povećale na 600.000 do 650.000 hektara, dodao je on i kazao da će kukuruz, ukoliko klimatski uslovi ostanu povoljni, imati rod od 6,5 do sedam miliona tona, i da će moći da se izveze oko 1,5 miliona tona.

Prošle godine je, i pored zabrane, izvezeno 358.000 tona kukuruza za 79,5 miliona dolara i 397.841 tona kukuruza za 67,5 miliona dolara.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.