Izvor: Politika, 17.Maj.2010, 23:21 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Dinaru ni Frojdov kauč ne pomaže
Ekonomisti ističu da je slabljenje nacionalne valute naša neminovnost, dok psiholozi, pak, ne zanemaruju taj uticaj na kursnu listu
Sa svakim sa kojim se juče sreo Miroslav Miletić, direktor Koncerna „Bambi-Banat”, imao je jednu zajedničku temu. I zvanično „probijanje” psihološke granice od 100 dinara za jedan evro stavilo je kursnu listu na dnevni red svih Miletićevih sastanaka, od onih slučajnih – sa komšijama na požarevačkim ulicama i radnicima u pogonu, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << pa do susreta sa poslovnim partnerima i rukovodiocima u kompaniji. Ovih dana on će još jednom naložiti prekrajanje poslovnih planova, jer je prethodni, skrojen na nižoj vrednosti dinara, sada već zastareo.
– Pad dinara, pa makar i beznačajan, uvek je tema među građanima. U prošlosti smo često bili svedoci da je „probijanje” psiholoških granica stvaralo određeni psihološki nemir. Prirodno se u glavama ljudi nameće pitanje šta će biti ta nova granica, bez obzira na to što kurs slobodno pliva i ne može da se zakuca na određenom nivou – ističe Miletić, koji priznaje da se i sam pita šta će izazvati ovo psihološko pomeranje granice.
Direktore u Srbiji, kako reče, ekonomska realnost odavno je naučila da budu menadžeri stresa, jer već godinama poslovne planove počinju i završavaju pod nekim pritiskom.
I dok ekonomisti ističu da dinaru ni Frojdov kauč ne pomaže, jer je pad vrednosti nacionalne valute, naša neminovnost, psiholozi ističu da ni taj faktor nije zanemarljiv. Istini za volju, kada je nacionalna valuta „od snage” probijala plafon na 76 dinara za evro, niko se nije setio ni psihologije, ni Frojda, ni donjih granica koje se ne smeju preći.
– Različite ekonomske teorije pridaju i različit značaj psihologiji – kaže sociolog Jovo Bakić. – Inflatorna očekivanja privrednika, u velikoj meri mogu da poguraju inflatornu spiralu, na primer. Međutim, u konkretnom slučaju u poslednjih nekoliko godina dinar je probijao razne psihološke granice, pa su se građani već navikli. Veći problem će najsiromašnijima biti to što će imati objektivne poteškoće, jer će im kupovna moć opasti, nego što će ih brinuti psihološki uticaj na kursnu listu – ističe Bakić.
Profesor Miodrag Zec, takođe smatra da psihologija nije bez uticaja na ekonomska dešavanja, ali u konkretnom slučaju, psihološki faktor nije kumovao slabljenju nacionalne valute.
– Slabljenje dinara naša je neminovnost. Ovo što nam se sada događa samo je prilagođavanje i svođenje ekonomske snage domaće valute na realnu meru. Jer, kurs je ogledalo ekonomije i ne možete imati jak dinar, ako je privreda slaba. U prethodnom periodu, precenjenost dinara bila je posledica zaduživanja, stizali su prekogranični krediti, strane investicije i privatizacioni prihodi su bili veliki, uvoz je, takođe, bio značajan. Sada, ulazimo u kontraciklus. Stižu na naplatu krediti koje smo uzeli, kamate rastu, prilivi kapitala su manji, privatizacioni prihodi, takođe. To znači da nas na dugoročnom nivou čeka slabljenje dinara – predviđa profesor Zec.
Ivan Nikolić, saradnik Ekonomskog instituta, na pitanje o novoj psihološkoj barijeri u šali citira odlazećeg guvernera Radovana Jelašića. „Nebo je granica”, kaže Nikolić i dodaje da je jačanje evra posledica vraćanja ranije preuzetih dugova koji sada dolaze na naplatu.
– Jednostavno, tražnja za devizama prevazilazi ponudu i kursna lista reaguje. Krajem prošlog meseca prodajom državnih hartija od vrednosti značajan iznos deviza došao je iz inostranstva u zemlju pa se kurs stabilizovao. Sada je to iscrpljeno i vraćamo se na staru tendenciju, odnosno, slabljenje dinara. Ne vidim šta bi u skorije vreme, osim prodaje dela Telekoma moglo da poveća ponudu deviza na tržištu i zaustavi slabljenje dinara – ističe Nikolić.
Kao građanin, Nikolić se zbog slabljenja dinara, lišio i sam nekih trajnih potrošnih dobara. Na sreću, kredit u evrima vratio je u vreme kada je dinar bio precenjen, pa je kaže, jeftinije prošao.
Sonja Miladinovski, član Izvršnog odbora Sosijete Ženeral banke ističe da su juče izjutra uglavnom tehnički faktori gurali kurs preko 100 dinara, pa i preko 101 dinar tokom dana.
– Reč je o klasičnom mehanizmu ponude i tražnje na takozvanim nivoima „otpora” i „podrške”. Onog trenutka kada je kurs prešao dosadašnju psihološku barijeru od 100 dinara za jedan evro, automatski je novi nivo postao njegova „podrška” da ide na veći nivo od 101 dinar. Vremenom će ili tržište samo definisati novi ravnotežni nivo kursa ili će NBS reagovati agresivnijim intervencijama, kako bi ubrzala ovo uravnoteženje i smanjila velike dnevne oscilacije – istakla je Miladinovski.
Mirko Španović, član Izvršnog odbora Hipo Alpe Adrija banke kaže da je kretanje nacionalne valute u odnosu na evro i prelazak granice od 100 dinara rezultat normalnih tržišnih oscilacija i da ne očekuje značajnije posledice po buduće kretanje kursa.
– Međusobni odnos svetskih valuta prema evru, dolaru, funti ili švajcarskom franku, na dnevnoj bazi, varira u mnogo većem obimu u odnosu na promene odnosa između dinara i evra – kaže Španović.
J. Rabrenović
A. Nikolić
[objavljeno: 18.05.2010.]











