Izvor: Politika, 14.Apr.2008, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dinarski krediti i dalje skupi

Pojedine banke, uz očekivanje da će se građani više zaduživati u domaćoj valuti, već su promenile uslove, ali kamate ostaju visoke

Od juče možemo da biramo ili skuplje dinarske kredite bez obaveznog depozita od 20 odsto ili devizne uz depozit koji se povećao na 30 procenata odobrenog zajma. Novom merom NBS namerava da zaduživanje u dinarima učini atraktivnijim i da građane tako vrati nacionalnoj valuti, ali i da im stegne kaiš kako bi se smanjila zaduženost za kredite >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << uz deviznu klauzulu i time obuzdala kreditna tražnja.

Pojedine banke su već promenile uslove za dinarsko kreditiranje, ali kamate ostaju i dalje visoke. Ipak, očekuju da će se građani više zaduživati u domaćoj valuti, uprkos tome što su skupi.

Ukidanje obaveznog depozita na gotovinske i potrošačke kredite bez devizne klauzule kao i kretanje referentne kamatne stope uslovili su izmenu kamata na dinarske kredite u Komercijalnoj banci. U zavisnosti od vrste kredita, kao i toga da li ga uzima klijent ili ne, kamate se kreću od 17 do 23 odsto godišnje i promenljive su. Takođe, promenjena je i kamata za keš kredite, kao i za refinansiranje kredita i kreditnih kartica sa deviznom klauzulom za jedan procentni poen (12,95 odsto za klijente, a 13,9 5 odsto za ostale građane). Ove kamate, kao i sve ostale na potrošačke kredite sa deviznom klauzulom ostaju fiksne. Iz banke ističu da su uz već široku ponudu uveli i kredite za kupovinu motornih vozila bez devizne klauzule i učešća.

Banka Inteza je od juče ponudila dinarske kredite bez depozita uz uglavnom iste kamate, jedino su snižavane za jedan procentni poen za potrošačke, odnosno do dva poena za brze veb-kredite (snižavanje je samo za građane koji nisu klijenti, dok za klijente kamate ostaju iste). Efektivne kamate za dinarske kredite se kreću od 13 do 24,6 odsto. Do 31. maja, banka će odobravati keš kredite u dinarima uz kamatu od 13 odsto, a nakon tog perioda efektivna stopa će se kretati od 16 odsto.

„Ponudu dinarskih kredita prilagodili smo novim merama NBS, nastojeći da ih učinimo još atraktivnijim, zadržavajući kamate na istom nivou, a za pojedine kredite smo ih čak i snizili. Posebna novina i pogodnost je i što smo povećali rokove otplate za dinarske potrošačke kredite sa 24 meseca na 60 meseci, dok smo kod brzih veb-kredita produžili sa 24 na 48 meseci. Takođe, građanima ćemo ponuditi nove modele dinarskih kredita, kao što su za refinansiranje uz efektivnu kamatu koja će se kretati od 20 odsto i kupovinu automobila, uz 18 procenata. Za pozajmice indeksirane u evrima, depozit je povećan na 30 odsto, a za sada ih odobravamo po istim uslovima”, rekao je Dejan Tešić, član Izvršnog odbora banke Inteze.

Hipo Alpe Adrija banka za sve dinarske kredite koje odobrava uz maksimalan rok otplate nije menjala kamate, ali će ih verovatno, kako je rekao Miodrag Tašin, direktor za poslove sa stanovništvom, korigovati. Dinarski krediti će, dodaje, biti dostupniji mnogo većem broju građana kojima je do sada depozit bio prepreka.

Erste banka je takođe među prvim bankama koje su juče reagovale snižavanjem kamate, ali na kreditnim karticama, sa 24 na 19 odsto.

Najnovijom odlukom NBS olakšaće se dobijanje dinarskih kredita onim građanima koji su već dosta zaduženi, ocenio je za „Politiku” dr Đorđe Đukić. Pre svega, oni koji su se dosta zadužili sada imaju mogućnost da koriste nove kredite, da vrate neke stare obaveze i da im neki deo ostane. Ali, uglavnom na kratkoročnoj osnovi, istakao je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, uz podatak da je prosečan dug po zaposlenom u februaru iznosio 1.315 evra što je 4,35 prosečnih plata. Kada je reč o stambenim zajmovima, neće biti nikakvih povoljnosti, jer će i dalje biti indeksirani u evrima odnosno deviznom klauzulom. Jer, kaže Đukić, reč je o dugoročnim kreditima, a banke ne žele da se upuštaju u rizik i predviđaju kolika će stopa inflacije biti na duži rok.

Namera NBS da se odobrava više dinarskih kredita je dobar pokušaj, ali velikih efekata neće biti jer su, kako ocenjuje ekonomski analitičar Goran Nikolić, krediti u dinarima i dalje skupi. Kamatne stope na dinarske pozajmice su u uslovima političkog rizika visoke i neće biti, kako zaključuje, konkurentne kreditima indeksiranim u evrima i „švajcarcima”.

Biserka Dumić

[objavljeno: 15/04/2008]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.