Dinar jak samo ako ga država podrži

Izvor: B92, Tanjug, 03.Mar.2010, 18:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dinar jak samo ako ga država podrži

Beograd -- "Deevroizacija" u Srbiji bi mogla da se sprovede ukoliko bi se povećalo poverenje stanovništva u domaću valutu, kaže Saša Đogović.

Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja, kaže da je neophodan i priliv stranih investicija i konkurentnost privrede i istovremeno smanjenje javne potrošnje i inflatornih pritisaka.

On je rekao da, ukoliko bi se država samo deklarativno zalagala za "deevroizaciju", to ne bi imalo nikakvog smisla >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << i to bi ostalo "samo mrtvo slovo na papiru". "Ukoliko bi se ekonomska politika vodila u tom pravcu, moglo bi da se računa na postepeno vraćanje poverenja u domaću valutu i smanjivanje rizika, kada je reč o dinaru", istakao je Đogović.

Đogović je ocenio da bi se sve to moglo odraziti na smanjenje kamata na dinarske kredite koje odobravaju domaće poslovne banke, što bi dovelo i o veće tražnje za dinarskim kreditima.

U suprotnom, ako bi se sve završilo da verbalnom zalaganju za deevroizaciju i na verbalnoj oceni kako se dinar kreće u realniom okvirima u odnosu na vodeće zapadne valute, onda Srbija ne može računati na bilo kakav proces deevroizacije. Taj proces će sigurno potrajati, ali neophodno u njega zakoračiti, kazao je on.

Prema njegovoj oceni, krajem prošle godine NBS je započela proces "erodiranja" domaće valute, kroz smanjenje referentne kamatne stope i kamate na svoje hartije od vrednosti, koje su bile jako profitabilne u pretkriznom periodu.

Đogović nije želeo da se upušta u procene koliko će dinar apresirati prema vodećim zapadnim valutama do kraja godine i napominjući da je za njega bitno da je počeo proces "erodiranja" domaće valute.

Tim procesom stimulišu se investitori da ulažu u proizvodne delatnosti, pre svega sa izvoznom orjentacijom, naglasio je Đogović i podsetio da su se sa apresiranim dinarom do sada stimulisala ulaganja u uslužne delatnosti, kao što su trgovinski lanci i ugostiteljski obkjekti, a to je povećavalo uvoz i platno - bilansni deficit.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.