Dijaspora prečica do Evrope

Izvor: Vesti-online.com, 10.Dec.2010, 13:25   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dijaspora prečica do Evrope

Teza da dobrih ideja ima u izobilju, ali da nema para kojima bi se one finansirale u osnovi je pogrešna. Istina je, u stvari, da novca ima dovoljno, ali da nedostaju - dobre ideje!

Kako doći do para iz EU fondova, koji projekti i kakvi standardi su neophodni za pojedince, grupe i organizacije u dijaspori, bio je sadržaj dvodnevnog seminara za pripremu projekata za EU fondove, koji je u Berlinu organizovalo Ministarstvo za dijasporu u saradnji s Evropskim pokretom Srbije i Centralnim >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << savetom Srba kao partnerom u Nemačkoj.

- Cilj je da se dijaspora uključi u program integracije Srbije u EU i da prepozna svoju ulogu u tom procesu. Kapaciteti i kadrovi u dijaspori postoje, ali ono što nedostaje jeste organizacija - kaže Dragana Bas, projekt menadžer u Evropskom pokretu Srbije.

Ovo je četvrti seminar za godinu dana, posle Vajblingena na jugu Nemačke, Austrije i Pariza. Tatjana Jokanović, samostalni savetnik u Ministarstvu za dijasporu, misli da su naši ljudi odlično prihvatili ovu ideju.

Oliver Nikolić, koordinator ZSD za severnu Bavarsku, smatra seminar veoma važnim:

- Žao mi je što nije učestvovalo više naših ljudi jer u osnovi svako može svoju dobru ideju ili projekat da realizuje preko nekog evropskog fonda. Moj prvi cilj jeste da obavestim naše klubove u severnoj Bavarskoj o tome i da onda vidimo šta možemo da uradimo i koje ideje u našem kraju mogu da se sprovedu. Mislim da bi bila veoma dobra ideja o dvojezičnom obdaništu u Nirnbergu jer tamo živi više od 7.000 Srba.

- To je univerzalno znanje, koje može da se koristi u svakodnevnom poslu, a način rada Evropske komisije za nas u Srbiji, pa i ovde u dijaspori, predstavlja neku vrstu strukturne i mentalne reforme svakog pojedinca. To znači da mora da se misli, ima cilj, planira, da se zna koliko to košta i da, kad je gotovo, može da se objasni i opravda kako su utrošena sredstva - kaže Tatjana Jokanović.

Andrija Pević, konsultant u Kancelariji za evropske integracije, koji radi na pripremi Srbije za status kandidata za članstvo, napominje da seminar nije klasična eks katedra, nego radionica, gde učesnici nauče da koriste alate i naprave projekat u malom.

- Radi se o instrumentima koji moraju da se savladaju ako hoćete da radite na bilo kom projektu koji finansira EU. To je standard, koji je EU usvojila, koji važi od briselskih para pa do svih para koje su deo te evropske priče - ističe Pević.

Skup je bio ne samo stručnog i edukativnog karaktera, nego i prilika da se razmene iskustva učesnika, čuju opšte informacije o Evropskoj uniji i o tome šta Srbija dobija ulaskom u nju, kao i da se sagledaju perspektive dijaspore, za koju je rečeno da

predstavlja "prečicu za ulazak u EU".

Resorno ministarstvo, inače, namerava da i u idućoj godini nastavi ovu praksu, s tim što je planirano da se tada više bavi regionom i programom prekogranične saradnje s Rumunijom, Slovenijom i Italijom.

Jana Ačkun, pijanistkinja iz Berlina, kaže da je za nju naročito interesantno da saradnja može da se napravi ne samo bilateralno, nego i na trilateralnoj ili multilateralnoj bazi, znači ne samo na nivou Srbija-Nemačka, nego i sa drugim zemljama Balkana i EU.

- Budući da živim u Berlinu, koji je internacionalan, mislim da će mi se otvoriti ideje kako bi mogao da se napravi surogat Evrope na neki drugačiji način. Kod mene bi to bilo vezano za muzičku umetnost, ali ne samo u vidu klasičnih koncerata, nego i različitih edukativnih programa, u kojima bi mogli da učestvuju mladi iz više zemalja.

Srećko Velimirović, diplomirani inženjer menadžerstva, misli da je seminar jako dobro strukturisan.

- Sviđa mi se što je uspostavljena komunikacija nadležnog ministarstva sa dijasporom. Ovo je prvi kontakt matice na najvišoj poziciji, odakle sve počinje da se dešava, sa dijasporom. Seminar je za mene značio proširenje horizonta za 360 stepeni, bar što se tiče nalaženja mogućnosti finansiranja projekta koji imam u planu.

Nastavak na Vesti-online.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.