Izvor: B92, 01.Okt.2010, 11:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Delovi Hrvatske ispod nivoa 1990.
Zagreb -- Hrvatska privreda je tek 2005. dosegla bruto nacionalni proizvod iz 1990, a neki regioni poput Slavonije i Dalmacije i danas su ispod tog nivoa.
To je utvrđeno najnovijim istraživačkim projektom, kojim su ekonomisti u Razvojnom forumu Zagreb, županije uporedili u odnosu na 1990.
"Slavonija je, u odnosu na ono što je stvorila 2005, bila oko 20 posto ispod onog što je stvorila 15 godina ranije, 1990", rekao je rukovodilac projekta, bivši ministar >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << finansija Mato Crkvenac.
"To je jako zabrinjavajući podatak, a iznenađuje i Dalmacija. Dalmacija je 2005. još za 4,7 posto manje stvarala nego li predratne 1990. godine", kaže on.
Istraživanje pokazuje da je Hrvatska u celini tek 2004. dosegla bruto društveni proizvod koji je imala 1990, što je ozbiljan problem i njeni građani to itekako osećaju.
Od većih gradova, na prvom mestu po razvijenosti našao se Zadar, zatim Zagreb, Karlovac, Rijeka i Varaždin. Najuspešnije regije su Zapadna Hrvatska (Istra), pa Središnja (Zagreb), Sjeverna (Varaždin), a onda Južna Hrvatska (Dalmacija) i poslednja Istočna Hrvatska (Slavonija).
"Nije, dakle, uopšte bilo posleratnog poleta, obnove i buma i on je kompletno izostao u Hrvatskoj. I nama je trebalo skoro 14-15 godina samo da se vratimo na ono gde smo bili i to se odrazilo na sve što se događa i kasnije", analizira Crkvenac.
Najveći gubitnici, po njegovim rečima, jesu regioni koji su imali jaču industrijsku i poljoprivrednu bazu, što je zapostavljeno ili uništeno, a sada je "svima jasno da rešavanje hrvatske krize zavisi o realnom sektoru i toj bazi".
U istraživanju je obuhvaćeno svih 127 hrvatskih gradova, jer u njima se i odvija čak 95 posto ukupne proizvodnje u zemlji.
"Hrvatska je u kontekstu neoliberalne politike u zadnjih 20 godina propustila priliku da optimalno razvija sve svoje delove i onda je, naprosto, stihijski došlo do razvoja Zagreba, velikih gradova, ali rat je samo jedan deo odgovora na to pitanje", kažu ekonomisti.
Puno su važniji ostali aspekti koji su usporili razvoj, a to je krivi model privatizacije, nedovoljno znanje, umešanost politike u privredu i korupcija.
Hrvatska danas uvozi 80 posto hrane, a milion i 300.000 hektara zemlje leži neobrađeno, mada nema nikakvih razloga za to, pokazuju rezultati istraživanja.
Pratite specijal: NIS na berzi
