Delez u Srbiji – godinu dana posle

Izvor: Politika, 21.Jul.2012, 23:06   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Delez u Srbiji – godinu dana posle

David Vander Skuren, generalni direktor ovog trgovinskog lanca u regionu, kaže da je mnogo šta bolje, ali da potrošači to još ne osećaju

Šta je promenio „Delez” na tržištu Srbije godinu dana nakon što je od „Delte” kupio trgovinski lanac „Maksi”? Da li su se ostvarila očekivanja od dolaska strane kompanije, odnosno da li je konkurencija bolja, da li su cene niže, rokovi plaćanja kraći, marže manje i da li su zaposleni dobili više plate? Ili su možda >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << takva očekivanja, ipak, bila (pre)velika?

David Vander Skuren, generalni direktor „Deleza” za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, odgovorio je za „Politiku” na ova pitanja. dok on smatra da je mnogo stvari promenjeno nabolje, ekonomisti i čelnici potrošačkih organizacija ne primećuju drastične promene.

Skuren tvrdi da su najpre obnovljeni „zdravi i transparentni odnosi sa dobavljačima”.

– Izmirili smo zaostale dugove i prema dobavljačima i prema finansijskim institucijama, dosledni smo u politici plaćanja i poštujemo dogovore. Svakom dobavljaču dajemo jednake šanse za saradnju i postupamo fer – rekao je Skuren, ne precizirajući međutim koliko iznose rokovi za plaćanje dobavljačima, već da „žele da budu iznad proseka tržišta i da su u ovom trenutku u tome i uspeli”.

Dobavljači uglavnom nisu raspoloženi da javno govore o odnosima sa novim vlasnikom „Maksija”, naročito ne oni manji. nezvanično, priznaju da se stvari donekle jesu poboljšale.

– Više se poštuju rokovi plaćanja nego ranije, mada kašnjenja i dalje ima. I po nekoliko meseci. Međutim, generalno je bolje nego pre, a primećujemo i da su marže donekle smanjene, jer je manja razlika u nabavnoj i prodajnoj ceni našeg proizvoda nego što je to ranije bio slučaj – kaže jedan od manjih dobavljača „Maksija”.

Na pitanje da li je menjana visina marži i da li su kod nas veće ili manje u poređenju sa drugim zemljama u kojima „Delez” posluje, poput Belgije ili Rumunije, David Vander Skuren je odgovorio:

– Kao što znate, marže ne komentarišemo. Na sajtu „Delez grupe” postoje finansijski izveštaji, koji pružaju uvid u naše poslovanje. Iz poslednjeg izveštaja koji se odnosi na prvi kvartal 2012. godine vidi se da operativna marža iz redovnog poslovanja za celu „Delez grupu” u proseku iznosi 3,5 odsto, prosek za Belgiju je 4,6, a za region jugoistočne Evrope i Azije 1,8 odsto – kaže on.

Zanimalo nas je i kako se „Delez” snašao sa specifičnostima našeg tržišta na koje ranije nisu nailazili, poput odloženog plaćanja čekovima i ograničavanja marži odlukama države.

.................................................

Ceo tekst pročitajte u štampanom izdanju od 22. jula. Ako ste zainteresovani da se pretplatite na elektronsko izdanje cele „Politike“ kliknite  OVDE.





Stefan Despotović

objavljeno: 22.07.2012

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.