Deficit Srbije u razmeni sa Slovačkom

Izvor: S media, 03.Dec.2009, 12:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Deficit Srbije u razmeni sa Slovačkom

Ekonomski odnosi Srbije i Slovačke uglavnom se zasnivaju na dvostranoj robnoj razmeni, ali uz veliki deficit na strani naše zemlje, saopšteno je Tanjugu u Privrednoj komori Srbije (PKS), uoči današnjih razgovora predsednika Slovačke Ivana Gašparoviča sa rukovodstvom Srbije u Beogradu .

Slovačka je lani, prema podacima PKS, izbila na 14. mesto medju spoljnotrgovinskim partnerima Srbije sa učešćem u ukunom srpskom izvozu od 2,03 odsto, dok je na listi zemalja najvećih >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << izvoznika zauzela 17. poziciju sa udelom od 1,65 procenata.

Tokom devet meseci ove godine dve zemlje su ostvarile robnu razmenu u vrednosti od 365,9 miliona dolara, uz deficit na srpskoj strani u vrednosti 193,9 miliona dolara.

U PKS navode da je Srbija u periodu januar - septembar 2009. isporučila Slovačkoj razne robe za 86 miliona dolara. To je za 53 procenta manje nego u istom lanjskom razdoblju.

Uvoz je, u istom periodu, bio znatno veći - 279,9 miliona dolara i opao je svega 3,4 procenta u poredjenju sa periodom januar - septembar 2008.

Ove godine je, kako naglašavaju eksperti PKS, bitno promenjeno učešće Slovačke u spoljnotrgovinskoj razmeni Srbije, jer se udeo importa iz te članice Evropske unije (EU) uvećao na 2,5 odsto, dok je eksport na slovačko tržišti u isto vreme opao na 1,4 procenta.

Slovačka je ove godine zauzela 18 mesto medju spoljnotrgovinskim partnerima naše zemlje kada je reč o izvozu, dok se u uvozu popela na 12 sa 17 mesta koje je zauzimala lani, ističu u PKS.

U srpskom izvozu na slovačko tržište dominiraju neki gotovi industrijski proizvodi, poluproizvodi i sirovine. Na sve zahtevnije tržište zemlje koja je pre pet godina ušla u sastav EU, a lani postala i 16 članica zone evra, naše kompanije izvoze, izmedju ostalog, žlezničke ili tramvajske putničke vagone, avione, dizalice za velike terete, gvoždje, čelik, rude gvoždja i više drugih polufabrikata i sirovina.

U slovačkom izvozu na tržište Srbije dominantnu poziciju zauzimaju poluproizvodi od gvozdja i nelegiranog čelika, sa udelom od 40,5 odsto, koks i polukoks od kamemnog uglja, transporteri, žleznički i tramvajski putnički vagoni, a u manjoj količini automobili i kompresori.

Vodeći srpski izvoznici na slovačko tržište su kompanije "Goša" iz Smederevske Palanke, "Ju Es Stil" - Smederevo, "Panon bagon" - Subotica i firme iz Kragujevca, Sevojna i drugih gradova.

U Slovačkoj najviše robe nabavlja smederevski "Ju Es Stil", a značajni uvoznici su i firme "Kik elektroniks" iz Beograda, "Goša" iz Smederevske Palanke i firma "Kronospan" iz Lapova.

Prema oceni stručnjaka PKS najveće mogućnosti za proširenje trgovine izmedju dve zemlje postoje, kad je reč o srpskom izvozu, u mašinogradnji (pre svega alatnih mašina), metalopreradjivačkoj, hemijskom i industriji metala.

Dobre šanse da se probije na slovačko tržište imaju, prema mišljenju stručnjaka PKS, takodje i srpski poljoprivrednici i proizvodjači prehramebnih proizvoda, a takodje i kompanije koje se bave izradom hartije i preradom drveta.

U segmentu usluga najveće mogućnosti za unapredjenje saradnje PKS vidi u turističkoj delatnosti, ali i izvodjenju investicionih radova, dok je srpsko tržište najviše zainteresovano za slovačke energetske sirovine, pre svega kameni ugalj, ali i proizvode crne i obojene metalurgije.

Samo dve slovačke kompanije do sada su imale direktna ulaganja u sprsku ekonomiju, a lani su investicije iz te zemlje u našu zemlju bile vrlo skromne - 1,7 miliona dolara.

U PKS naglašavaju da je slovačko tržište zanimljivo za naše firme, ali istovremeno ukazuju da je ta zemlja već pet godina članica EU, što znači da je izložna znatno većoj konkurenciji stranih kompanija.

Najperspektivniji vidovi privredne saradnje Srbije i Slovačke su zajednička ulaganja, proizvodna kooperacija i investicioni radovi, tvrde stručnjaci PKS.

Nastavak na S media...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta S media. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta S media. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.