Čudesni „plastični” novac

Izvor: Politika, 11.Maj.2008, 22:59   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Čudesni „plastični” novac

Plaćanje računa kešom traje najmanje 33 sekunde, standardnom karticom 23, a 12 sekundi uz poslednju generaciju „plastičnog” novca

Svetsko tržište elektronskog plaćanja sve više se usavršava, donoseći brojne pogodnosti korisnicima platnih kartica. Trend prelaska sa gotovine na platne kartice zahvatio je i Srbiju, pa sve veći broj ljudi svakodnevno koristi pogodnosti elektronskog plaćanja, jer, u poređenju sa gotovinskim plaćanjem, kartice omogućavaju brže transakcije, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << što za običnog čoveka znači manje čekanja u redovima, više slobodnog vremena, ali i prestanak brige da li ima dovoljno gotovine u novčaniku.

Statistike pokazuju da plaćanje računa gotovinom traje najmanje 33 sekunde, a standardnom platnom karticom 23 sekunde. Rekordno brza transakcija od 12 sekundi može se obaviti pomoću poslednje generacije platnih kartica, izrađenih po takozvanoj PayPass beskontaktnoj tehnologiji, za čiju autorizaciju nije potreban ni PIN ni potpis. Već je uvedena u velikom broju razvijenih tržišta širom sveta, a uskoro će biti dostupna i korisnicima u Srbiji, kaže Brajan Moris, menadžer za razvoj poslovanja na evropskim tržištima u kompaniji „Masterkard”.

„PayPass” beskontaktna tehnologija, koju je patentirao „Masterkard”, a otkupilo je i nekoliko drugih svetskih brendova platnih kartica, ima tu pogodnost da korisnik i za vreme transakcije drži karticu u ruci, ne dajući je trgovcu, što povećava bezbednost. Značajni pozitivni aspekti korišćenja te najnovije tehnologije su takođe zaštita životne sredine i ušteda sredstava. Naime, ovekartice omogućavaju direktno plaćanje troškova na licu mesta, na primer, u javnom prevozu, čime se izbegava štampanje karata, što doprinosi manjoj upotrebi papira i potpuno se ukidaju troškovi štampanja karata.

Mogućnost zloupotrebe platnih kartica je svedena na minimum, ali se preventivno korisnici savetuju da redovno proveravaju izvode iz banke, čuvaju slip račune i nikako ih ne bacaju na javnom mestu. Prilikom e-trgovine, prvo bi trebalo da se proveri da li postoji tačna adresa i broj fiksnog telefona na koji se može dobiti e-trgovac, a takođe vlasnik kartice nikada ne sme da ukuca svoj PIN broj na formularima na Internetu. U slučaju da korisnik sumnja da je došlo do zloupotrebe njegove platne kartice, treba odmah da se obrati svojoj banci.

Bezbednost elektronskog plaćanja je znatno unapređenja uvođenjem EMV čip tehnologije, a trenutno ih u svetu ima 310 miliona izdatih, od čega čak dve trećine na evropskom kontinentu. Sledeći korak u razvoju kartičarstva biće prelazak na korišćenje čip kartica i personalnih čitača kartica prilikom e-trgovine. Ta usluga će omogućiti da plaćanje putem Interneta postane veoma bezbedno, a podrazumevaće korišćenje čitača kartice koji će biti priključen na personalni kompjuter. Prilikom ubacivanja kartice, korisnik će direktno od banke dobiti jedinstvenu šifru samo za tu transakciju.

U Srbiji postoji ogroman potencijal za razvoj e-trgovine, ali preduslov su adekvatni propisi. U svetu se sve više digitalnih sadržaja, na primer, muzika, igrice i filmovi, kupuje direktno putem Interneta. Praksa je i da se turistički aranžmani, knjige, karte za sve vrste prevoza i ulaznice plaćaju putem Interneta. Pošto se sve više koriste mobilni telefoni, a najnovija generacija omogućava pristup Internetu, i kartičarstvo će se razvijati u pravcu da podrži trgovinu putem telefona. Dodatni razlog za to je broj korisnika mobilnih telefona, koji daleko prevazilazi broj korisnika računara.

Priredila: B. Dumić

[objavljeno: 12/05/2008.]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.