Izvor: Banke.Online.rs, 17.Dec.2012, 11:40   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Česte zloupotrebe platnih kartica

Plaćanje robe i usluga putem interneta sve je popularnije, a stručnjaci upozoravaju da ono često nosi rizike zloupotrebe platnih kartica. Neke procene pokazuju da je vrednost kriminala na internetu veća od ukupne svetske trgovine drogom. Tokom ove godine građani Srbije prijavili su više desetina zloupotreba platnih kartica, a šteta se kretala od nekoliko desetina pa do nekoliko hiljada evra. Šef Odseka za elektronski kriminal u Odeljenju za borbu protiv visokotehnološkog kriminala u MUP-u Srbije, dr Vladimir Urošević, kaže da su zloupotrebe prilikom online kupovine i plaćanja platnim karticama sve češće. On je za Tanjug objasnio da pored takozvanog "fišinga" (pecanja) korisnika koji se dovode u zabludu da daju svoje podatke misleći da se radi o legitimnim sajtovima za kupovinu ili za online transakcije, sve češći je i takozvani "ciljani fišing" (spear phishing) namenjen tačno određenim korisnicima od kojih žele da se "uzmu" podaci. “Koriste se i SPAM poruke i socijalni inžinjering kako bi se korisnici doveli u zabludu da odaju određene podatke, poput podataka o platnim karticama, bankovnim računima. U svetu su veoma česti i 'farming napadi', i upotreba računarskih virusa da bi se zarazio računar korisnika i tako skupili određeni podaci, među kojima i brojevi platnih kartica i ostali podaci potrebni za online kupovinu“, naveo je Urošević. Hakerskih zloupotreba u Srbiji, dodao je, bilo je puno, posebno prilikom kupovine u elektronskim prodavnicama, u toku 2009. i 2010. godine, a žrtve su bili strani državljani. Osnovna preventiva je da građani vode računa o tome koje informacije objavljuju na Internetu, a posebno da obrate paznju i ne daju tako lako one podatke koje su finansijske prirode. Urošević je naveo da bi poželjno bilo i da se često, bar jednom mesečno, promeni prijava i lozinka na onlajn nalozima i da se uvek proverava da li sajt koji se posećuje ima bezbednosne kontrole pre nego što se unesu lični podaci. Sagovornik Tanjuga je naveo i da se mogu koristiti servisi za alarmiranje u slučaju prevare poput obavestavanja SMS porukom, elektronskom postom i slično.

Nastavak na Banke.Online.rs...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Banke.Online.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Banke.Online.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.