Bilans arapskog proleća: Katastrofa

Izvor: B92, 08.Feb.2014, 14:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bilans arapskog proleća: Katastrofa

Ekonomski i socijalni bilans "arapskog proleća" u svim zemljama koje je zahvatio talas promena, je katastrofalan.

Privredni rast je slab, budžetski deficit raste, vrednost nacionalnih moneta pada, broj turista se smanjuje, nezaposlenost raste.

Tu ocenu francuski magazin "Slejt" doneo je analizirajući pojedinačno stanje ekonomija svih zemalja zahvacenih promenama.

Tri godine posle početka arapskog proleća, Tunis, Egipat, Libija i Sirija teško izlaze sa nagomilanim >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << ekonomskim problemima posle svgnutih diktatura, konstatuje magazin.

Iako su narodni protesti u jednom broju zemalja uspeli da dostignu primarni cilj, to jest da okančaju decenijske diktature, ostali očekivani rezultati, međutim nisu postignuti, piše list.

Učesnici protesta nadali su se novoj politici, ali socijalekonomskom preporodu koji će omogućiti bolju prerasporedu bogastva dotada u rukama manjine na vlasti kao i bolju budućnost mladoj generaciji. Međutim, ekonomska situacija u ovim zemljama posle revolucija iz 2011. su poražavajući.

Osvrćući se na stanje u Tunisu, francuski magazin Slejt beleži da je bruto domaći proizvod (BDP) u godini revolucije 2011. pao 1,9 odsto, da bi 2012. porastao na 3,6 odsto a 2013. na tri odsto. Međutim, taj rast je manji nego 2007. kada je bio vći od šest odsto. Politička nestabilnost u zemlji, regionalna previranja kao i spor ekonomski oporavak u evrozoni ne idu na ruku privredi Tunisa.

S druge strane, cene nastavljaju da rastu, inflacija je prošle godine porasla na šest sa tri odsto koliko je iznosila 2010. Ovakva situacija preti da se nastavi i ovoj godini. Očekuje se da će cena struje porasti sedam odsto. Trgovinski deficit 2013. dostigao je 3,9 miliardi dolara, što iznosi 8,5 odsto BDP dok je on 2010. bio 2,1 milijardu dolara ili 4,8 odsto BDP.

Očekivani budžetski deficit za 2013. je sedam odsto BDP dok je 2010. iznosio 1,1 odsto. Državni dug je porastao u periodu 2010-2013 sa 25 milijardi tuniskih dinara na više od 35 milijardi. Vrednost nacionalne valute, tuniskog dinara je u periodu između 2011. i maja 2013. pala deset odsto u odnosu na evro, odnosno 15 odsto u odnosu na američki dolar.

Zbog nestabilne monetarne politike raste trgovinski deficit a izvoz postaje sve skuplji. Osim toga tuniska industrija u velikoj meri zavisi od uvoza sirovina kao i poluprerađevina tako da je izvoz smanjen usled troškova za kupovinu neophodnih elemeneta za proces proizvodnje.

Evropska potražnja je smanjena zbog krize evrozone, prvog trgovinskog partnera ove severnoafričke države. Izvoz robe i usluga je povećan 2013. za samo 2,5 odsto posle pada od čitavih 7,7 odsto 2011. Stopa nezaposlenosti je blago pala 2012. i 2013. zahvaljući restruktuiranju javnog sektora, ali ona i dalje ostaje veoma visoka i to među kvalifikovanom radnom snagom.

Procenjuje se da je nezaposleno 30 odsto populacije sa univerzitetskim dimplomama. Žene su posebno pogođene nezaposlenošću , čak 43 odsto, dok je ta stopa među muškom populacijom 20 odsto. Broj turista u Tunisu prošle godine dostigao je 6,3 miliona što je 9,2 odsto manje nego pre izbijanja krize.

Ocena kreditnog rejtinga je u više navrata snižavana posle svrgavanja sa vlasti Ben Alija. U novembru prošle godine bonitetna agencija je snizila kreditni rejting Tunisa za dva nivou na "Ba3" sa negativnom perspektivom. To je treća revizija koju je Mudiz u 2013. izvršio u pogledu Tunisa navodeći kao glavni razlog takve odluke stalnu političku nestabilnost u zemlji kao i konstantnu neuravnoteženost u platnom sistemu.

U avgustu prošle godine agencija Standard i Purs je snizila ocenu Tunisa sa "B" na "BB-".

Ovakve odluke bonitetnih agencija smanjuju ionako loše perspektive za ulaganja i kreditiranje Tunisa na međunarodnim tržištima.

uniska vlada, u neobičajenom demaršu zatražila je u decembru 2013. od agencije Standard i Purs da prestane da ocenjuje ovu afričku zemlju, što može da ima za posledicu dodatan pad poveranja u kredibilitet zemlje u aktuelnim okolnostima.

Nastavak na B92...



Povezane vesti

Katastrofalan bilans arapskog proleća

Izvor: Akter, 08.Feb.2014

Ekonomski i socijalni bilans "arapskog proleća" u svim zemljama koje je zahvatio talas promena, je katastrofalan

Nastavak na Akter...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.