Bezolovni benzin  od vikenda 108 dinara

Izvor: Blic, 29.Maj.2008, 08:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bezolovni benzin od vikenda 108 dinara

Ministarstvo finansija, kako „Blic" saznaje, odobriće poskupljenje goriva od 12,48 odsto. Tako će građani Srbije najverovatnije od vikenda plaćati najskuplji benzin u regionu jer će za litar bezolovnog morati da izdvoje 108,13 dinara, umesto 101,49 dinara, dok će dizel gorivo koštati 103,19 dinara umesto 94,89 dinara. Ekonomisti smatraju da iako uticaj rasta cena energenata na porast inflacije postoji, država ima malo manevarskog prostora da ih ublaži.


>> Pročitaj celu vest na sajtu Blic <<
Postoje nekoliko ključnih faktora rasta inflacije u Srbiji. Po rečima Branka Hinića, generalnog direktora Sektora za ekonomske analize i istraživanja Narodne banke Srbije, to su rast cena hrane, uvozna inflacija, gde spada skok cene nafte na svetskom tržištu, kao i porast inflatornih očekivanja.

- Svetske cene nafte dostigle su istorijske rekorde. Njihovi indirektni efekti na baznu inflaciju kod nas su preko rasta troškova, ali i rata inflatornih očekivanja. Vrlo je teško dati projekciju kako će se cena sirove nafte kretati na svetskom tržištu, a to nam značajno donosi probleme u vezi projekcije inflacije za naredni period - kaže Hinić.

Do kraja godine, Narodna banka Srbije moraće da vodi još čvršću monetarnu politiku, kako bi inflacija bila pod kontrolom, najavila je Diana Dragutinović, viceguverner NBS.

- U narednom periodu povećanje referentne kamatne stope verovatnije je nego njen pad ili zadržavanje na nepromenjenom nivou od 15,25 odsto. To ne znači da će ona biti povećana sutra, ali povećanje je izvesno - naglasila je Dragutinovićeva i dodala da će NBS kontrolisati baznu inflaciju onako kako jedino može - monetarnom politikom i da bi bilo lakše kada bi imali pomoć fiskalne politike i privremenu pomoć države „u smislu kontrole pojedinih cena".

Uticaj spoljnog faktora koji se preliva na rast infacije je nezaobilazan i zato je vrlo izvesno, kako kaže dr Miladin Kovačević, saradnik Makroekonomskih analiza i trendova, da ćemo ove godine dostići možda i dvocifrenu inflaciju od 12 do 13 odsto.

- Ne može se dirigovati cenom energenata u svetu, tako da bi se taj efekat spoljnog šoka kod nas nekako neutralisao. To nije moguće, a bilo bi, naravno, ako bi država potegla za nekim administrativnim merama, ali bi one bile na štetu naftne industrije, prerađivača i uvoznika derivata. Mislim da problem naše inflacije ne leži u rastu cena energenata, već srži čini nereformisani javni sektor - ukazuje dr Miladin Kovačević.

Umesto da razmišlja kako da ublaži uticaj poskupljenja nafte na svetskom tržištu na rast cena benzina u Srbiji, država bi, po mišljenju ekonomiste Miroslava Zdravkovića, više trebalo da se bavi rastućim siromaštvom.

- Mnogo je bitnije da se stvori snažni socijalni program zaštite stanovništva jer imamo jak rast siromaštva. Polazimo od toga da gledamo prioritete koji su ljudske prirode, a ne ono što je makroekonomska priča. Država može da smanji akcize na naftne derivate, ali mi smo u postizbornom haosu, tako da sada nema mesta za takva razmišljanja - kaže Zdravković.

Akciza na gorivo, po mišljenju Saše Đogovića iz Instituta za tržišna istraživanja, mogle bi da se smanje, ali kada je reč o suzbijanju inflacije, prvo i osnovno je da se racionalizuje javna potrošnja.

Protesti u svetu

Nekoliko stotina španskih ribara u Barseloni i okolnim lukama juče je protestovalo zbog povećanja cene goriva za 40 odsto u poslednje tri godine, solidarišući se tako sa francuskim kolegama koji se već dve nedelje nalaze u štrajku i blokadi luka. Britanske kamiondžije dovezle su u utorak 1.000 vozila u London i napravile sabraćajni kolaps u znak protesta zbog visokih cena goriva, a juče su širom Bugarske štrajkovale i njihove kolege.

Moguća rešenja krize

Gordon Braun, britanski premijer je upozorio da se svet suočio sa „trećom naftnom krizom" i da je za njeno prevazilaženje potrebna akcija i na nacionalnom i na globalnom nivou. Evo nekih predloga rešenja:

-Vozila na električni pogon (rast od 40 odsto godišnje na svetskom nivou

-Automobili na hidrogensko gorivo („Mazda", „Honda" i BMW)

-Biodizel kao gorivo za vozove (koristi ga „Virdžin vojadžer" Ričarda Brensona, britanskog magnata)

-Korišćenje etanola iz šećerne trske kao primarnog goriva (Brazil)

-Povećanje proizvodnje iz sopstvenih izvora nafte (Gordon Braun, premijer Velike Britanije)

-Fond pomoći najugroženijima finansiran iz PDV-a na naftu i na nivou EU (Nikola Sarkozi, predsednik Francuske)

-Racionalnija potrošnja i recikliranje otpadnog goriva (Kevin Rad, premijer Australije)

N. V.

Teško cene u rikverc

Kako kaže Branko Hinić, sredinom 2006. godine cene hrane u Srbiji bile su na nivou od 67 odsto proseka EU, a krajem prošle godine dostigle su 83 odsto.

- Uticaj deviznog kursa na cene osam puta je jači tokom slabljenja nego tokom jačanja dinara. Tako jedan odsto slabljenja dinara rezultira na dugi rok porastom cena od 0,89 odsto, a jedan odsto jačanja smanjenjem od samo 0,11 odsto - objasnio je Hinić.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.