Izvor: SEEbiz.eu, 28.Nov.2019, 09:53 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Bez jačanja konkurentnosti nema izraženijeg rasta BDP-a
ANALIZA - U skladu s našim očekivanjima, u razdoblju od srpnja do rujna 2019., gospodarstvo je nastavilo rasti i dvadeset prvo tromjesečje za redom i to snažnijom dinamikom u odnosu na drugo tromjesečje.
Tako je, prema prvoj procjeni DZS-a, prema originalnim podacima u odnosu na treće tromjesečje 2018. BDP realno viši za 2,9%. Prema sezonski prilagođenim podacima, u odnosu na drugo ovogodišnje tromjesečje realna stopa rasta BDP-a ubrzala je na 0,8%, dok je u odnosu na >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << isto razdoblje lani rast iznosio 2,8%.
Očekivano, rast je generiran nastavkom potrošnje kućanstava čije je godišnja stopa rasta ubrzala na 3,3%. Na snažniju dinamiku rasta u trećem tromjesečju upućivali su i visokofrekventni indikatori odnosno solidan rast trgovine na malo (3% na godišnjoj razini) u središnjim mjesecima turističke sezone pri čemu se posljedično i potrošački optimizam zadržao se na visokim razinama, te nešto umjerenija ali ipak pozitivna kretanja na tržištu rada, daljnje kreditiranje sektora kućanstava kao i umjerena inflacija. Nastavljen je i solidan rast investicija iako sporijom dinamikom u odnosu na drugo tromjesečje (5%). Rast investicija zrcali nastavak rasta obujma u građevinarstvu, kojeg osim s EU fondovima možemo povezati sa zamašnjakom u stanogradnji, ali i predizbornim razdobljem.
Za razliku od ostalih tromjesečja te unatoč izazovnom vanjskom okruženju, neto doprinos inozemne potražnje je pozitivan. Naime, izvoz roba i usluga bio je viši za 4,7% dok je stopa rasta uvoza roba i usluga bila skromnija (1,1%). Konačno, državna potrošnja nastavila je s solidnim stopama rasta iako je njezin rast usporio na 2,9%.
Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren je rastom izvoza roba i usluga te potrošnjom kućanstava. Doprinos domaće potražnje je također pozitivan.
Bruto dodana vrijednost prema proizvodnoj metodi također je ubrzala s godišnjom stopom rasta budući da je prema originalnim podacima BDV porastao 2,7%. Ohrabruje povratak gospodarske aktivnosti u prerađivačkoj industriji u pozitivan teritorij uz godišnju stopu rasta od 1% iako je to bilo i očekivano s obzirom na rast obujma industrijske proizvodnje u trećem tromjesečju (1,2%). Iako, najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je upravo u djelatnosti prerađivačke industrije. U skladu s rastom investicija, građevinarstvo bilježi nastavak solidnog rasta za 6,5%. Očekivano u djelatnosti trgovine na malo i veliko također je nastavljen rast te je bruto dodana vrijednost viša za 3,2% te je posljedično, najveći doprinos pozitivnim kretanjima BDV-a zabilježen upravo u toj djelatnosti.
Na razini cijele 2019. očekujemo da će Hrvatska unatoč globalnom usporavanju zabilježiti nešto snažniju gospodarsku aktivnost te ostajemo pri našim procjenama o realnoj stopi rasta od 2,8%. Međutim, za postizanje otpornijeg gospodarstva i postizanje viših stopa rasta potrebno je ojačati konkurentnost na način da se stvaranjem pozitivnog ozračja pravne sigurnosti te poticanjem poduzetništva poboljša poslovna i ulagačka klima zemlje.
Ulaganjem u tehnologije te znanstveni i obrazovni sustav osnažilo bi se gospodarstvo za kreiranje inovativnih proizvoda i usluga. Uz to ključne i već poznate reforme velikih javnih sustava neophodne su da bi se birokratiziranost sustava smanjila, a efikasnost javne i državne uprave poboljšala, a sve u cilju funkcioniranja tržišnog gospodarstva.
.jpg)
