Izvor: SEEbiz.eu, 27.Jun.2017, 21:09 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Anketna zaposlenost i gospodarska aktivnost još uvijek 7% ispod razine iz 2007.
ANALIZA - Državni zavod za statistiku objavio je preliminarne podatke o zaposlenosti i nezaposlenosti za prvo tromjesečje na temelju Ankete o radnoj snazi (aktivnom stanovništvu).
Podaci iz Ankete predstavljaju cjelovitu sliku stanja na tržištu rada. Zaposleni su definirani kao osobe koje su obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi u četiri tjedna koja su prethodila anketi. Dakle, ako ste susjedu na crno postavljali krov na kući u ožujku, ova će vas >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << anketa uključiti među zaposlene. Nezaposleni su definirani kao osobe koje nisu obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi, ali su u četiri tjedna koja su prethodila anketi tražila posao i bile su ga spremne prihvatiti.
Ovo nije statistika iz službenih izvora kao što su izvještaji poduzeća i JOPD obrasci. Anketari idu po kućama i pitaju ljude. Statistički uzorak je jako velik, pa su podaci veoma pouzdani. Prosječno se u jednom tromjesečju u uzorak izabere oko 5 600 stambenih jedinica. Anketiraju se svi članovi svih privatnih kućanstava koji stalno žive u njima. U toku 2016. anketirano je 28,479 osoba u 12 356 kućanstava , što je jako mnogo i podaci su reprezentativni. Drugo je pitanje koliko ljudi daju iskrene odgovore.
Dakle, prema preliminarnim rezultatima za prvo tromjesečje 2017. broj nezaposlenih se smanjio s 280 tisuća u prvom tromjesečju prošle na 253 tisuće u prvom tromjesečju ove godine. Stopa nezaposlenosti je zbog toga pala s 15,4% na i dalje visokih 14,1%.
Međutim, broj zaposlenih je ostao isti. Točnije, od prvog tromjesečja 2016. do prvog tromjesečja 2017. dogodilo se gotovo neprimjetno povećanje s 1,544 tisuće na 1,545 tisuća zaposlenih. Pitanje glasi: ako je realni BDP u isto vrijeme povećan za 2,5% (3,4% uz prilagodbu za sezonske utjecaje), kako je moguć takav gospodarski rast bez povećanja anketnog broja zaposlenih?
Slika pokazuje godišnje podatke o anketnom broju zaposlenih i indeks realnog BDP-a 2007.-2016. Treba uočiti tri stvari:
1. Broj anketno zaposlenih 2016. bio je oko 7% niži nego 2007.
2. Realni BDP 2016. bio je za u dlaku toliko (7%) niži nego 2007. Takva dugoročna veza je jako logična.
3. Međutim, kretanja unutar razdoblja 2007.-2016. nisu bila tako usko povezana.
Anketna zaposlenost i realni BDP 2007.-2016.
Ekonomska aktivnost i zaposlenost padale su usporedo u vrijeme krize do 2013. Potom se 2014. počinju događati neke nočekivane promjene. Prvo je 2014. došlo do rasta zaposlenosti, a BDP je i dalje padao. U povijesti i u drugim zemljama veza je češće obratna: prvo naraste ekonomska aktivnost, a zaposlenost reagira s vremenskom odgodom. Neočekivana dinamika se nastavila 2015. i 2016. BDP u tom razdoblju raste, štoviše ubrzava rast, a zaposlenost također raste, ali sve sporije. Promjene upućuju na gospodarski rast koji je praćen velikim rastom produktivnosti po radniku, što u krajnjoj liniji može proizvesti gospodarski rast bez rasta zaposlenosti, kao što se desilo u prvom kvartalu ove godine.
Prikazana kretanja mogu se tumačiti na dva načina koja se međusobno ne isključuju: (1) problemi s mjerenjem BDP-a koji neadekvatno obuhvaća varijacije aktivnosti u sivoj ekonomiji, (2) promijenjeni karakter rasta u uvjetima EU integracije i većeg oslonca na izvoz.
Problemi mjerenja. Anketna zaposlenost vjerojatno bolje «hvata» aktivnost u sivoj ekonomiji od službene mjere BDP-a. Stoga je moguće da je u 2014. došlo do kvalitativnog poboljšanja statističke metodologije ili poboljšane kakvoće odgovora ispitanika. Ili je oporavak u sivoj ekonomiji počeo godinu dana prije (2014.) nego što se oporavak vidio u službenim podacima o gospodarskoj aktivnosti. Prilično je sigurno da je s nastavkom gospodarskog oporavka dio sivih neslužbenih aktivnosti prešao pod službeno svjetlo pa, kao što smo već objašnjavali na Labu, sada službena zaposlenost raste brže od anketne jer se siva aktivnost jednim dijelom prelijeva u službenu. To znači da je u vrijeme gospodarskog pada produktivnost padala brže od BDP-a, dok sada brže raste. Drugim riječima, oporavak se najviše vidi kroz produktivnost, zatim kroz službenu mjeru gospodarske aktivnosti, a tek na kraju kroz zaposlenost.
Promjena karaktera rasta. Osim oduvijek radno intenzivnog turizma i radno intenzivno graditeljstvo bilo je na vrhuncu prije krize. Rast je bio vođen domaćom potražnjom (sjetite se infrastrukturnih investicija i sportskih dvorana) a ne izvozom, kao što je slučaj nakon ulaska u EU. Takav je rast pogodovao zapošljavanju. Sada je robni izvoz važan generator rasta, a izvoziti se može samo ako ste međunarodno konkurentni. Međunarodno ste konkurentni samo ako imate solidnu tehnologiju i efikasnu organizaciju. Dakle, u mjeri u kojoj je rast pokrenut robnim izvozom, ne može se stvoriti mnogo novih radnih mjesta tj. ne može se otvarati nova radna mjesta puno bržim tempom od tempa kojim se zatvaraju stara. Neto povećanje broja radnih mjesta ograničeno je jakim pritiscima na organizacijsku i tehnološku učinkovitost (kapitalnu opremljenost). Moramo biti još precizniji: povećanje zaposlenosti u propulzivnom dijelu sektora poduzeća ne može znatno premašiti tempo kojim radna mjesta nestaju u drugim dijelovima gospodarstva. Dobro je dok je tako, dok je sustav u plusu, tako da nestanak ne preteže nad nastankom radnih mjesta.
Ipak, glavna poruka glasi da se anketna zaposlenost i gospodarska aktivnost kreću u savršenom dugoročnom skladu. Obje su još uvijek 7% ispod razine 2007. i oko 9% ispod vrhunca 2008. Od tada je prošlo gotovo cijelo izgubljeno desetljeće od kojeg se hrvatsko gospodarstvo tek počelo oporavljati.
https://arhivanalitika.hr/blog/zasto-smo-u-prvom-tromjesecju-imali-rast-bez-zaposljavanja/
.jpg)
