Izvor: SEEbiz.eu, 14.Okt.2015, 09:53 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Anketa Reutersa: Kineski BDP u trećem tromjesečju porast će manje od 7%
ŠANGAJ - Kinesko bi gospodarstvo u trećem tromjesečju moglo porasti manje od 7 posto na godišnjoj razini, što bi bio najsporiji rast od globalne financijske krize 2009., pokazuje najnovija anketa Reutersa.
U toj anketi, u kojoj je sudjelovalo 50 ekonomista, procjenjuje se u prosjeku da je u proteklom tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) porastao 6,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom se procjene rasta kreću od 6,4 do 7,2 posto.
Pokažu li se procjene >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << točne, bio bi to najsporiji rast od prvog tromjesečja 2009. godine, kada je iznosio 6,2 posto. To bi, također, predstavljalo usporavanje rasta, s obzirom da je u drugom tromjesečju BDP ojačao 7 posto.
Ova je godina teška za drugo po veličini svjetsko gospodarstvo, s obzirom na usporavanje rasta u vanjskoj trgovini, investicija i domaće potražnje, što je, među ostalim, posljedica slabljenja tržišta nekretnina i deflacijskih pritisaka.
Povjerenje ulagača uzdrmano je, pak, oštrim padom cijena dionica na kineskim burzama od lipnja. Nastojeći potaknuti rast izvoza, u kolovozu su vlasti devalvirale juan, što je dodatno uzdrmalo ne samo kineske, nego i najveće svjetske burze.
Unatoč usporavanju rasta gospodarstva, kineska vlada zasad ostaje pri procjenama da bi u ovoj godini BDP trebao porasti 7 posto, nakon lanjskog uspona od 7,3 posto. Bio bi to najsporiji godišnji rast BDP-a u posljednjih 25 godina.
Posljedica je to strukturnih reformi koje vlada mora provesti, s obzirom da je gospodarstvo pod pritiskom usporavanja rasta tržišta nekretnina, visoke razine zaduženosti lokalnih vlasti, prevelikih tvorničkih kapaciteta, nedovoljno jake domaće potražnje, kao i slabosti inozemne.
Kineska vlada poručuje da su nužne bolne reforme kako bi se gospodarstvo dovelo na put održivog rasta nakon tri desetljeća vrtoglavog uspona. U svom planu navodi reforme u državnim kompanijama, kao i liberalizaciju bankarskog sustava i financijskih tržišta, a sve u cilju restrukturiranja gospodarstva poticanjem domaće potrošnje na uštrb rasta izvoza i investicija.
Kineske središnja banka, pak, labavljenjem monetarne politike pokušava podržati rast gospodarstva. Nedavno je ponovno smanjila ključne kamatne stope, kao i stopu izdvajanja obvezne rezerve banaka, već peti puta od studenoga prošle godine. Na taj način pokušava potaknuti kreditiranje poduzetnika i stanovništva, a time i rast gospodarstva.
Unatoč svemu tome, analitičari smatraju da su potrebne dodatne poticajne mjere, jer bi, ako rast BDP-a padne ispod 7 posto, moglo doći do rasta nezaposlenosti, što bi dovelo do pada osobne potrošnje.
.jpg)
