Analiza: Zašto Srpska ne koristi potencijale finansiranja na kripto tržištu

Izvor: Capital.ba, 09.Okt.2019, 08:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Analiza: Zašto Srpska ne koristi potencijale finansiranja na kripto tržištu

BANJALUKA, Postoji pet faza životnog ciklusa jedne kompanije i to: 1. testna faza, 2. početna faza, 3. ekspanzija, 4. dokapitalizacija i 5. preuzimanje (izlaz). Svaka od ovih pet faza životnog ciklusa kompanije ima preporučeni – najbolji način finansiranja. Autor: Boris Majstorović Nažalost, veliki broj startup i malih kompanija u Republici Srpskoj se odmah na početnim dvjema fazama ugasi zbog nedovoljne edukovanosti, slabo razvijenog tržišta i slabe podrške države. Preporučeni načini >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << finansiranja po fazama životnog ciklusa kompanije su sljedeći: Faze životnog ciklusa Preporučeni načini finansiranja 1. Testna faza Lični kapital, pomoć prijatelja i porodice, Business Angels, P2P, Crowdfunding i kripto tržište kao vid Crowdfunding-a (ICO, STO i IEO) 2. Početna faza 3. Ekspanzija – širenje Finansijske institucije i emisije dužničkih hartija od vrijednosti (obveznice, komercijalni zapisi i sl.) 4. Dokapitalizacija Fondovi rizičnog kapitala (Venture capital) i strateški partneri. 5. Izlazak na berzu – preuzimanje (izlaz) Inicijalna javna ponuda (IPO) 1.    Finansiranje projekata i kompanija preko kripto tržišta (ICO, STO I IEO) ICO (initial coin offering) – je vrsta finansiranja projekata ili startup kompanije koristeći pretežno kripto valute, rjeđe fiat valute (legalno sredstvo plaćanja država). Uglavnom se postupak provodi kroz crowdfunding, ali i privatni ICO postaju sve češći. Na ICO-u, količina kripto valuta prodaje se u obliku „tokena“ špekulantima ili investitorima, u zamjenu za fiat valute (legalno sredstvo plaćanja) ili druge kripto valute poput Bitcoin-a ili Ethereum-a. Prodani tokeni promovišu se kao buduće funkcionalne jedinice novca ako ili kada se ispuni cilj finansiranja ICO-a i projekat se uspješno pokrene. Riječ je o modelu koji jako podsjeća na IPO – initial public offering kakve viđamo na berzi kad se neka od kompanija odluči da postane „javna“ tj. izađe na berzu i na taj način prikupi neophodan kapital za dalji razvoj kompanije. Razlika je jedina što u IPO-u investitor postaje suvlasnik kompanije, a kod ICO dobija token tj. buduću kripto valutu koja moža ali i ne mora da u budućnosti vrijedi u zavisnosti od uspješnosti projekta ili kompanije. PREDNOSTI NEDOSTACI ·        Laka dostupnost startup kompanijama i investitorima – potreban samo pristup internetu; ·        globalna baza investitora; ·        potencijalo moguće prikupiti veliku količinu novca za projekat; ·        Osnovni kapital ostaje kod osnivača u 100% vlasništvu; ·        Manje administracije u odnosu na neke druge vidove finansiranja; ·        Ažuriranje podataka brzo i jednostavno ·        Potencijalno veliki povrat investicije za investitore;   ·        Velika volatilnost; ·        Nepostojanje regulacije ili nedovoljna regulacija; ·        Potencijalne prevare radi neregulisanosti tržišta; ·        Nedostatak odgovornosti da se sve ispuni iz White Paper i Road map; ·        Propast potencijalno uspješnog i dobrog projekta zbog neuspjeha ICO-a;   Smatra se da je prva kripto valuta koja je koristila ICO bila Ripple. Početkom 2013. godine Ripple Labs počeli su razvijati Ripple sistem plaćanja i stvorili su oko 100 milijardi XRP tokena. Kompanija je prodala ovaj token za finansiranje razvoja platforme Ripple. Ethereum-ov ICO je 2014. godine prikupio 18 miliona dolara u periodu od 42 dana. Kada je uvršten na berzu koštao je 0,30 USD, a u julu 2018. godine trgovalo se sa njim po 474,62 USD, predstavlja povrat investicije od blizu 1600x. Trenutna vrijednost Ethereum-a je oko 180 USD. NAO ICO 2015. godine prikupio 4,5 miliona dolara. I ako nije jedan od najvećih, pružio je nevjerovatan ROI mnogim investitorima od čak 150.000%. STO (security token offering) – je nova metoda prikupljanja sredstava,  slično ICO, gdje investitori dobijaju sigurnosne tokene – digitalne vrijednosne papire koji je podržan stvarnom imovinom i koji daju prava na dividende, akcije, udjele itd. Sigurnosni token, predstavlja podatke o vlasništvu investicijskog proizvoda, zabilježene na blockchain-u. STO predstavljaju hibrid između ICO za kripto imovinu i tradicionalne inicijalne javne ponude IPO zbog preklapanja sa obe ove metode prikupljanja sredstava. Ovim tokenima se trguje na berzama i regulisano je zakonima o tržištima hartija od vrijednosti i potpada pod regulatore tržišta kapitala. IEO (initial exchange offering) – je tehnički identičan ICO-u, ali glavna razlika leži u tome gdje se token nudi. IEO nudi isključivo token preko crypto berze, a ne direktno investitorima kako je to bio slučaj sa ICO. Kod ICO-a može sudjelovati gotovo bilo ko, ali u IEO mogu učestvovati samo investitori te berze na kojoj se nudi token. To povećava sigurnost u odnosu na ICO prije svega od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, ali i reputacioni rizik prezima na seba crypto berza što smanjiju broj prevara čiji je glavni problem bio kod ICO-a. Uporedni podaci investicija u kripto tržište (projekte, startup i male kompanije) u svijetu sa direktnim stranim investicijama u Republiku Srpsku   2015 2016 2017 2018 2019 ICO 109,7 miliona $ 8.895,03 miliona $ 7.501,67 miliona $ 196,49 miliona $ – STO – – – 299,22 miliona $ IEO – – – – 1.548,03 miliona $ Strane investicije u Republiku Srpsku 146,5 miliona KM 76,4 miliona KM 214,3 miliona KM 64,3 miliona KM (za tri kvartala) Zaključak: Kad bismo privukli oko četiri odsto investicija koje se prikupe putem kripto tržišta – ICO, STO i IEO mogli bismo udvostručiti direktne strane investicije u Republiku Srpsku. Potrebno uspostaviti zakonsku regulativu za blockchain i posticati startup-ove da rade na ovoj tehnologiji u Republici Srpskoj. Чланак Analiza: Zašto Srpska ne koristi potencijale finansiranja na kripto tržištu се појављује прво на INFORMACIJA JE KAPITAL - Capital.ba.

Nastavak na Capital.ba...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Capital.ba. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Capital.ba. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.