Izvor: SEEbiz.eu, 27.Apr.2018, 09:11 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Analitičari: Cijene nafte ne bi trebale dramatično rasti
ZAGREB - U proteklim je tjednima barel nafte dosegao cijenu od gotovo 75 dolara, a taj je nagli porast od gotovo 15 posto u odnosu na prošli mjesec izazvao uzbunu na svjetskim tržištima i ohrabrio brojne prognoze po kojima bi cijena mogla skočiti i do 100 dolara po barelu. Međutim, domaći se stručnjaci slažu kako je taj scenarij malo vjerojatan.
Cijena nafte do kraja ove godine neće dramatično rasti, već će se zadržati između 70 i 75 dolara po barelu, smatra Igor Dekanić, >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << profesor s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.
Prema riječima profesora Dekanića, skok cijene barela nafte koji je bio najveći u zadnje četiri godini mnoge je medije i analitičare naveo da cijelu situaciju prikažu prenapuhanom.
„Rast cijena nafte bio je visok ako gledamo zadnjih nekoliko godina, ali to su normalna tržišna kretanja", ističe Dekanić dodajući da iza porasta cijene nafte zapravo stoje slabe zalihe nafte koje su popraćene prognozama o porastu potražnje. Tako porast cijene nafte, u najvećoj mjeri, ima ekonomske uzroke, a geopolitička nestabilnost tu vrlo malo doprinosi.
„Geopolitička je situacija uvijek u pozadini, ali ona nema toliki utjecaj koliko se zapravo želi prikazati", smatra Dekanić.
S tom se analizom slaže i energetski konzultant Jasminko Umičević.
„To je zapravo testiranje tržišta", drži Umičević dodajući da je Trump u pravu kada kaže da je to umjetan rast. Naime, prošli se tjedan američki predsjednik „tweetom" obrušio na Organizaciju država izvoznica nafte, OPEC optužujući ih da je porast cijene nafte posljedica njihovog utjecaja.
Prema riječima Umičevića, nije tajna da OPEC funkcionira kao kartel. Tako je i zadnji dogovor OPEC-a i Rusije da smanje proizvodnju i srežu opskrbu naftom za 1,8 milijuna barela dnevno, pokušaj utjecaja na tržište i podizanje cijena.
Ipak, taj blagi porast cijena, u široj perspektivi ne mora biti loša stvar, slažu se Dekanić i Umičević. Za očekivati je da će cijene dizelskih goriva porasti, ali to otvara prostor za europske subvencije obnovljivih izvora energije, drži profesor Dekanić. Isto tako, Umičević smatra da će ovaj porast potaknuti nova istraživanja i investicije.
„Svijet je najviše ulagao u nova istraživanja i investicije kad su cijene nafte bile najviše", tumači, a izvrstan je primjer nagli pad cijene nafte iz 2014. godine kada je Saudijska Arabija „pumpanjem" proizvodnje srušila cijenu sa 120 dolara po barelu na gotovo 48 dolara, a takvim se padom sve investicije i potencijalna istraživanja nafte i naftnih bušotina obeshrabruju.
.jpg)
