Izvor: B92, 17.Avg.2010, 02:10 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Afera "Hipo" (ni)je stigla u Srbiju
Beograd -- Slučaj Hipo trese region otkako je počelo da se odmotava klupko istine u najvećoj austrijskoj finansijskoj i korupcionaškoj aferi.
Već izvesno vreme Hipo Alpe Adrija banka predmet je interesovanja nadležnih državnih organa u pojedinim zemljama jugoistočne Evrope
Zahvaljujući lažnim izveštajima u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori i Rumuniji, finansirana je kupovina stanova, vila, hotela, jahti, a provizije su >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << preko Lihtenštajna išle Austrijancima i njihovim saradnicima u ovim zemljama.
Od pre neki dan u tu priču uvučena je i Srbija, zbog provizije od prodaje nekretnina u beogradskom naselju Belvil. Inače, Hipo banka i kompanija Delta su partneri u preduzeću „Blok 67 asošiejts” i gradnji i prodaji stanova u Belvilu.
U Hipo Alpe Adrija banci u Srbiji i u „Delta ril estejtu” demantuju navode austrijske štampe (koja se poziva na istražne organe u Austriji i Bavarskoj) o provizijama od prodaje nekretnina u nekadašnjem Univerzitetskom selu, a sada beogradskom naselju Belvil.
Ipak, posle hapšenja nekadašnjeg šefa Hipo grupacije, specijalno odeljenje austrijskog ministarstva unutrašnjih poslova „SOKO Hipo" angažovalo tri nova islednika, u odseku koji istražuje poslovanje u Srbiji.
Za projekat Belvil bio je zadužen „Blok 67 asosijejts" u vlasništvu austrijskog „Bloka 67 gmbh", preduzeća sa sedištem u celovačkoj centrali Hipo grupe, sestrinske kompanije „CEE Invest holdinga" u Beču. Njen vlasnik je nekadašnji Hajderov miljenik i bivši poreski savetnik Hipo grupacije Herman Gabrijel. Kao poslovni partner i prijatelj hrvatskog generala Vladimira Zagorca, Gabrijel je za sedište svog preduzeća odabrao bečku adresu Valnerštrase 2, nekadašnje sedište Zagorčevih preduzeća u Austriji... Konkretno, istražitelje interesuje kako su projektovani troškovi, u trenutku kada je Hipo grupacija suočena sa vetom akcionara Grave odlučila da sama preuzme posao, porasli sa 150 na 237 miliona evra. Sporno je, takođe, zašto je prvobitno odobrenoj sumi dodato još 17,5 miliona evra – i koja im je namena bila.
Rade Šević, zadužen za odnose s javnošću u banci, ukazuje da je pod istragom centrala u Austriji, a ne banka u Srbiji, a direktor „Delta ril estejta” Dejan Racić kaže da su priče o proviziji bez osnova.
Racić podseća da Hipo banka nije od početka bila njihov partner u izgradnji Univerzitetskog naselja, već je to bila austrijska kompanija „CEE Investments”. Hipo je dala garanciju na početku posla 2006. godine, a godinu dana kasnije je od „CEE Investmentsa” kupila projekat i tako postala Deltin partner.
"Uhapšeni predsednik Upravnog odbora Hipo Alpe Adrija banke Volfgang Kulterer tada više nije radio u banci, a dominantan je bio kapital vlade pokrajine Koruška", kaže Racić.
Austrijski mediji navode da je deo rizičnih kredita Kulterer odobrio i za poslove u Srbiji, između ostalih, tim sredstvima finansiran je i projekat nekretnina u novobeogradskom Bloku 67 (Univerzitetsko selo, kasnije Belvil). Za projekat „Belvil” bio je zadužen „Blok 67 gmbh”, čije je sedište bilo u centrali Hipo banke u Klagenfurtu.
U investiciju vrednu 230 miliona evra Delta je 2006. godine ušla kao manjinski partner u konzorcijum sa austrijskom firmom „CEE Investments” i, po Racićevim rečima, njihov udeo je iznosio 25 odsto. Osnovali su zajedničku firmu „Blok 67 asošiejts”. Ova kompanija do zemljišta je došla javnim nadmetanjem 2006. godine za 3,6 milijardi dinara. Hipo Alpe Adrija banka tada je dala garanciju, ali se Delta, zato što se posao nije obavljao u skladu sa predviđenom dinamikom, posle nekoliko meseci povukla.
Kada je Hipo banka otkupila projekat od „CEE Investmentsa”, ponudila je Delti posao, ali sada je uspostavljen odnos snaga 50 prema 50. Tako su „Delta ril estejt” i Hipo Alpe Adrija grupa postali ravnopravni akcionari „Blok 67 asošiejtsa”.
Za razliku od ustaljene prakse, u Hrvatskoj na primer, srpska Hipo banka nije bila umešana. (Jedini je Hipo ogranak koji je do zaključno 2009. godine poslovao bez gubitaka). Krediti bez pokrića dodeljivani su srpskim klijentima direktno iz Austrije. To je ranije potvrdio i bivši guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izjavom da "u slučaju Hipo banke, veliki deo kredita nije išao iz Klagenfurta, preko Beograda, do klijenta. Mi smo zaobiđeni, krediti su direktno davani". Jelašić je istakao da su klijenti dobijali odlične ocene boniteta i izrazio čuđenje kako se to moglo proceniti iz Klagenfurta.
Konsultant za strana ulaganja Mahmud Bušatlija kaže da se u slučaju Hipo banke ne radi o klasičnim provizijama, već o odobravanju većih iznosa kredita nego što je investitoru zapravo potrebno, a koje on prisvaja unapred kao svoj profit.
"Za izgradnju neke nekretnine, na primer, potrebno je hiljadu evra po kvadratu, a investitor se zaduži kao da mu treba 1.500 evra. U startu se kreditom finansira budući profit koji, istina, opterećuje dalju otplatu kredita, ali taj investitor u startu dobije novac kojim dalje manipuliše. Banka to zna i gleda mu kroz prste. Vrlo često je banka i suinvestitor tako velikih projekata kao što su Belvil ili zgrada Ušće, pa tako izvlači profit i kroz kredite", objašnjava Bušatlija.
On kaže da "ne treba zaboraviti ni da uzimanje krosborder kredita u centrali banke ima svoju cenu. U strukturi krosborder kredita čak polovina su oni za nekretnine, 30 odsto za robu široke potrošnje, a samo 20 odsto su krediti uzeti za repromaterijale".
U beogradskim finansijskim krugovima kažu da je javna tajna da čelni ljudi banaka uzimaju proviziju za odobravanje kredita, pa tako kredit može da završi i kod onih koji ne ispunjavaju bankarske kriterijume, što je, uostalom, u osnovi svih optužbi za proneveru, pranje novca i slično na račun čelnih ljudi Hipo banke koji su sada i uhapšeni.




