Kineski kredit od 340 miliona dolara za TE Kostolac

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 11.Jul.2011, 15:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kineski kredit od 340 miliona dolara za TE Kostolac

BEOGRAD -

Kineska Eksim banka odobrila je Srbiji kredit za revitalizaciju Termoelektrane "Kostolac B" od 340 miliona dolara, izjavio je danas ministar za infrastrukturu i energetiku Milutin Mrkonjić.

Mrkonjić je na sastanku sa kineskom državnom delegacijom kazao da je to prva rata kredita u okviru projekta vrednosti 1,3 milijarde dolara koji, pored obnove dva bloka Termoelektrane "Kostolac B", obuhvata i izgradnju novog bloka snage 350 megavata i proširenje ugljenokopa. >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine <<

Elektroprivreda Srbije je krajem 2010. godine potpisala ugovor sa kineskom kompanijom CMEC (China machinery enegeneering company) kojim se predviđa revitalizacija blokova B1 i B2 Termoelektrane "Kostolac", ukupne snage 700 megavata.

Projektom je predviđena i izgradnja sistema odsumporavanja za ta postrojenja, kao i izgradnja rečne luke i železničke pruge.

Rok za realizaciju je 30 meseci od dana obezbeđivanja zajma.

Predviđeno je da se 85 odsto sredstava za taj projekta finansira iz kredita kineske Eksim banke, odnosno oko 1,06 milijardi dolara. Preostalih 15 odsto bila bi sredstva naručioca i korisnika.

Rok otplate kredita iznosio bi 15 godina, a period počeka do pet godina u zavisnosti od perioda realizacije svakog pojedinačnog projekta u okviru Paket projekta.

Modernizacijom "Kostolca B", povećaće se efikasnost i pouzdanost centrale, produžiće im se životni vek za 10 godine, a očekuje se i povećanje snage za 50 novih megavata.

Izgradnjom luke i železničkog koloseka, ostvariće se značajne uštede u transportu opreme, delova uglja, ali moći će da se isporučuje i nusproizvod odsumporavanja, pepeo i šljaka za potrebe putne privrede i građevinarstva.

Ta investicija neophodna je i za dopremanje opreme za izgradnju budućih termoenergetskih postrojenja u Kostolcu.

Razvojna banka Kine zainteresovana za koridore 10 i 11

Predstavnici Razvojna banka Kine i kineski privrednici izrazili su danas u Beogradu zainteresovanost za finansiranje i izgradnju železničkog Koridora 10 kroz Srbiju i autoputa Beograd - Južni Jadran odnosno Koridor 11.

Čelnici Razvojne banke Kine i kineskih državnih firmi "Šandon haj spid grup" (za puteve) i Kineske mašinske inženjerijske korporacije (za železnicu) rekli su na sastanku sa ministrom za infrastrukturu i energetiku Milutinom Mrkonjićem u Vladi Srbije da će vrlo brzo razmotriti srpsku ponudu za te projekte, ali i da će biti teško da se odobre tako povoljni krediti kao što je bio zajam za izgradnju mosta Zemun - Borča.

Taj most se gradi u saradnji sa Kineskom korporacijom za puteve i mostove (CRBC), a najveći deo finansira Kineska "Eksim" banka.

Mrkonjić je izjavio da je za modernizaciju i rekonstrukciju železničke infrastrukture na Koridoru 10 potrebno oko 4,5 milijarde evra, kako bi vozovi mogli da idu najmanje 160 kilometara na čas i da pruga bude celom dužinom dvokolosečna, elektrificirana i za mešoviti saobraćaj.

Ministar je dodao da bi železnički Koridor 10 mogao da bude završen za oko sedam godina.

Mrkonjić je naveo da je za izgradnju celog autoputa od Beograda do crnogorskog primorja potrebno oko pet milijardi evra i oko sedam godina da se taj posao završi.

Srpski ministar za infrastrukturu je istakao da bi kineske firme trebalo da budu angažovane u većoj meri na infrastrukturnim objektima u Srbiji, jer je Kina velika privredna sila i zemlja koja je nedavno završila izgradnju najdužeg mosta preko mora na svetu, dužine 42 kilometra.

Dačić sa kineskom delegacijom

Informaciju o odobravanju kredita od 340 miliona dolara za "Kostolac B" nešto ranije danas je izneo ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić posle razgovora s visokom delegacijom Kineske komunističke partije i Politbiroa.

U razgovoru sa kineskom delegacijom Dačić se zauzeo i za nastavak unapređenja ekonomskih odnosa dve zemlje ocenivši da bi trebali da budu na istom nivou kao i politički odnosi.

Zamenik premijera i ministar unutrašnjih poslova Srbije je podsetio i na strateško partnerstvo dve države zahvalivši se Kini na principijelnom stavu po pitanju Kosova i Metohije.

Dačić je istakao i da Srbija takođe podržava političke stavove Kine naglasivši istovremeno da "na ovom prostoru Kina nema većeg prijatelja od Srbije".

On je naglasio značaj posete visoke kineske delegacije i sa privrednog aspekta ukazavši da je izuzetno bitno da Kina nastavi da ulaže u infrastrukturne projekte u Srbiji.

Dačić je najavio da će se visoka delegacija Kine tokom dana sastati sa predsednicom parlamenta Slavicom Đukić Dejanović i predsednikom Vlade Srbije Mirkom Cvetkovićem sa kojim će potpisati nekoliko bilateralnih sporazuma.

On je istakao i da je poseta značajna i sa aspekta Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije u borbi protiv korupcije jer kinesku delegaciju predvodi stalni član Politbiroa i sekretar Komisije za disciplinu i nadzor CK Komunističke partije He Guoćijang.

Delegacija Kine sinoć je stigla u Beograd a He je istakao da je cilj posete razmene mišljenja o bilateralnim odnosima i važnim pitanjima u regionu, na međunarodnom planu, kao i jačanje tradicionalnog prijateljstva i pokretanje zajedničkog razvoja.

"Kina obraća veliku pažnju na razvoj odnosa sa Srbijom, kako bi zajedničkim naporima, po principima uzajamnog poštovanja, i ravnopravnosti, osigurala da naše strategijsko partnerstvo i dalje napreduje", naveo je šef kineske delegacije,

On je istakao da je to potvrdio i projekat "Strategijsko prijateljstvo", pokrenut 2009. godine, u cilju podizanja odnosa dveju zemalja na viši nivo i otvaranja novih perspektiva, saopštilo je sinoć Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije.

He je kazao da je produbljivanje odnosa u interesu obe zemlje, s obzirom na činjenicu da ispred i jedne i druge stoji zadatak da omoguće poboljšanje životnog standarda stanovništva i ekonomski razvoj.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.