Bez poskupljenja struje

Izvor: RTS, 11.Jul.2010, 13:52   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bez poskupljenja struje

Premijer Mirko Cvetković rekao da Vlada neće odobriti još jedno poskupljenje struje. Ako bude morala da dozvoli novo povećanje cene ono će biti manje od 35 do 40 odsto, koliko su tražili predstavnici EPS-a, napomenuo Cvetković.

Vlada Srbije neće odobriti još jedno poskupljenje struje da ne bi ugrozila ciljanu inflaciju za ovu godinu, a ako i bude morala da dozvoli novo povećanje cene električne energije, ono će >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << biti minimalno i daleko manje od traženih 35 do 40 odsto, rekao je premijer Mirko Cvetković.

"Zbog toga je sigurno da država neće posegnuti za tim korakom da dovede u pitanje targetiranu inflaciju i odluka o tome će svakako biti doneta kada sve bude na stolu. Ali, nema govora o procentima koji su pomenuti", istakao je Cvetković, komentarišući najavu čelnika Elektroprivrede Srbije (EPS) da bi realno poskupljenje struje ove godine trebalo da bude između 35 i 40 odsto.

Predsednik Vlade Srbije podsetio je da su za 2010. godinu bila planirana dva poskupljenja struje - 10 plus 10 odsto i početkom godine je cena električne energije povećana za 10 procenata, a od drugog poskupljenja se odustalo.

"Sada ćemo videti da li je to što smo odustali u redu ili nije, naravno, mereći efekte na inflaciju", rekao je Cvetković, i napomenuo da EPS mora prvo da uputi predlog za poskupljenje Agenciji za energetiku, koja će ga podržati ili odbiti, a ako ga podrži, onda taj predlog upućuje na saglasnost Vladi Srbije, koja donosi konačnu odluku.

Boljitak za građane od jeseni

Premijer Mirko Cvetković izjavio je da će građani Srbije prve znake oporavka privrede osetiti u drugoj polovini ove godine, kada se očekuje veći rast bruto domaćeg proizvoda i stope zaposlenosti. Međutim, puni zamah privrede očekuje se u sledećoj godini, ocenio je Cvetković.

Cvetković smatra da će građani osetiti boljitak kada rast privrede premaši dva odsto i dostigne oko tri procenta bruto domaćeg proizvoda, što bi trebalo da se dogodi u narednoj godini, ocenjujući da će se to na mikro-nivou desiti onog trenutka kada počne veće zapošljavanje, što će biti posledica rasta BDP-a i obrnuto.

"Ja očekujem da to krene u drugoj polovini ove godine", rekao je Cvetković, i pozvao se na zvanične statističke podatke, koji pokazuju da je u prvom kvartalu 2010. godine Srbija izašla iz recesije, jer je u tom periodu ostvaren rast BDP-a između 0,6 i 0,7 odsto, u odnosu na isti period prošle godine.

Iako još nema zvaničnih podataka za drugi kvartal, premijer Cvetković je ubeđen da će rast BDP-a premašiti jedan odsto, "a neki indikatori čak govore da će biti blizu dva odsto", što će značiti da će domaća ekonomija početi da se približava nivou rasta koji je imala pre ulaska u krizu.

Premijer Cvetković je nagovestio da su, u pogledu očekivanog rasta moguća i iznenađenja, "ali ne u negativnom, nego u pozitivnom smislu", jer je budući rast srpske privrede utemeljen na mnogo boljim osnovama, nego pre izbijanja svetske krize.

"U osnovi, naša dugoročna strategija će u većoj meri biti usmerena u pravcu stvaranja izvozno orijentisane privrede, jer nam se time otvara mogućnost da u dugom roku imamo održivi rast, koji neće biti pod znakom pitanja i neće moći da bude ugrožen nekim privremenim turbulencijama ukoliko do njih dođe", najavio je Cvetković.

Prema njegovoj oceni, izlasku iz recesije najviše je doprineo rast izvoza i industrijske proizvodnje u prehrambenom sektoru, koji je najmanje bio pogođen krizom, a najveći pad je zabeležen u proizvodnji trajnih potrošnih dobara, kao što su automobili, stanovi, bela tehnika.

EU nas neće uslovljavati Kosovom

Govoreći o Kosovu i Metohiji premijer Mirko Cvetković je rekao da je uveren da Evropska unija neće uslovljavati Srbiju Kosovom i da će ona dobiti status kandidata za članstvo u Uniji najverovatnije početkom sledeće godine.

Premijer je naglasio da je, bez obzira na to, zvanična politika Srbije da ne pristaje na uslovljavanja, što znači da će se istovremeno boriti i za EU i za očuvanje svog teritorijalnog integriteta.

Prema njegovim rečima, EU je danas mnogo više podeljena po pitanju Kosova nego što to ukazuje odnos broja država koje su priznale odnosno nisu priznale jednostrano proglašenu nezavisnost.

Cvetković je podsetio da je u Evropskom parlamentu Rezolucija o Kosovu usvojena ne baš ubedljivom većinom.

"To pokazuje da i među onim državama koje su priznale nezavisnost Kosova postoje jaki stavovi da to možda nije bilo dobro. Naše pozicije, dakle, nisu idealne, ali nisu ni tako loše kao što se može čuti od onih koji imaju suprotne stavove od nas", rekao je Cvetković.

Premijer je podsetio da je Kosovo problem koji traje decenijama, ali da je njegova vlada nastojala i nastoji da ga reši na kvalitativno drugačiji način nego što se on do sada rešavao.

Objašnjavajući šta Srbija očekuje nakon iznošenja mišljenja Međunarodnog suda pravde o legalnosti jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova, Cvetković je rekao da Beograd želi stvaranje uslova za nove pregovore.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.