Izvor: RTS, 05.Mar.2021, 07:06

Investicije u čistiju životnu sredinu dugoročno su najisplativije, a neulaganje najviše košta

U zaštitu životne sredine Srbija bi trebalo da ulaže bar četiri puta više sredstava od onoga što sada izdvaja. Investicije u čistiju životnu sredinu dugoročno su najisplativije, a neulaganje najviše košta, pokazuje analiza Fiskalnog saveta. Problem je i što se namenska sredstva za ekologiju nenamenski troše.
Svake godine trebalo bi da se za 500 miliona evra poveća ulaganje u infrastrukturne projekte kao što su dogradnja kanalizacione mreže, >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, uređenje deponija, gasifikacija, sistem daljinskog grejanja.

"Ono što nova istraživanja pokazuju jeste da su ovo investicije koje su pogodne i za podsticaj samog privrednog rasta, čak i MMF koji se ranije nije bavio tim zelenim investicijama, pokazao je da je taj fiskalni multiplikator, odnosno način prenošenja ovih ulaganja na BDP u ovim oblastima prilično veliki. Podstiče poboljšanje i zdravlja stanovništva", navodi Slobodan Minić iz Fiskalnog saveta.
Istraživanje Ekološkog centra "Stanište" koje je podržalo Ministarstvo zaštite životne sredine, pokazalo je da se novac od ekoloških naknada nenamenski troši i u republičkom budžetu i u 80 odsto lokalnih samouprava.
"Na osnovu analize dokumenata utvrdili smo da je u poslednjih 10 godina nenamenski potrošeno negde oko 530 do 540 miliona evra na svim nivoima. Znači negde oko 102 milijarde dinara su bili prihodi od ekoloških naknada, a rashodi su bili oko 41 milijarde. Najčešće se novac troši za neke komunalne probleme ili neke druge potrebe koje nikakve veze sa životnom sredinom nemaju", navodi Dejan Maksimović iz Ekološkog centra Stanište.
Neulaganje u zaštitu životne sredine pored toga što utiče na zdravlje ljudi, dugoročno bi moglo i da nas košta.
"Srbija će pre ili kasnije postati deo sistema trgovine emisijama, Srbiju će pre ili kasnije svaka tona ugljedioksida da košta. Ako bi sada bili u sistemu trgovine emisija EPS bi plaćao godišnje 700 miliona evra emisiju CO2, dakle mi sa određenim investicijama pre svega u elektroenergetski sektor kasnimo", navodi Mirko Popović iz Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu
Srbija trenutno iz budžeta za životnu sredinu izdvaja oko 0,5 odsto BDP-a, a da bi se ispunili standardi Evropske unije, preduslov je da se izdvajanje poveća za više od jedan odsto BDP-a.

Nastavak na RTS...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.