Seljaci da razmisle kome će prodati pšenicu

Izvor: S media, 26.Maj.2009, 13:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Seljaci da razmisle kome će prodati pšenicu

Ukoliko u Srbiji bude viška pšenice iz ovogodišnjeg roda, seljaci bi trebalo veoma dobro da razmisle kome će da je prodaju i po kojoj ceni, jer ukoliko ne postignu dobru cenu, tada će oni kojima se hlebno žito proda trljati ruke, gledajući kako da na njihovoj grbači zarade svoj dinar, upozorio je ministar poljoprivrede u Vladi Srbije Saša Dragin.

Dragin je u intervjuu Tanjugu ocenio da je najbolji način za postizanje odgovarajuće, povoljne cene za naše proizvodjače >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << pšenice da oni uz pomoć svojih udruženja preciziraju sa otkupljivačima uslove prodaje hlebnog žita iz ovogodišnjeg roda.

Dragin je dodao da će ministarstvo poljoprivrede uvek štiti interese proizvodjača, kao što je to bilo i prošle godine u kampanji otkupa uljarica, kada nije dozvolilo da uljare prevare seljake i da ne ispoštuju ugovore o preuzimanju suncokreta, soje i uljane repice.

"Takodje nismo dozvolili da se zabrani izvoz šećerne repe, a nećemo ni dopustiti, ono što se često ranije dešavalo, da se zabranjuje izvoz žitarica onda kada seljak može da dobije najbolju ponudu", kazao je Dragin.

"Takav stav je isključivo posledica namere da zaštitimo interes seljaka. I ako to uradimo, mi smo obavili naš osnovni posao, a sve ostalo je manjen bitno", rekao je ministar.

U vezi subvencionisane prodaje traktora i priključnih poljoprivrednih mašina, koja je u prve tri sedmice prodajne kampanje jako dobro krenula, Dragin je naveo da se sada vode i pregovori sa više stranih partnera kako bi se stekao što bolji uvid u njihove ponude za poslovnu saradnju i moguću kupovinu naših fabrika traktora IMT i IMR.

Ministar Dragn je ocenio da je ova godina u uslovima globalne ekonomske krize "jako teška za sve privrednike i da je on lično u vrlo nepovoljnim okolnostima preuzeo ministarstvo (poljoprivrede) kada je lanjski minus u budžetu bio 12,5 milijardi dinara, plus milijardu dinara u oblasti veterine".

Sada je teško voditi agrar, ocenio je Dragin, najavljujući da će ministarstvo koje on predvoditi užurbano raditi na izmeni zakona o zemljištu da bi lokalni poljoprivrednici i stočari imali bolju budućnost, imajući u vidu da bez stočarska proizvodnja naša poljoprivreda nema perspektivu.

"Lokalni stočari i poljoprivrednici moraju imaju prednost kada se dobija državna zemlja u zakup, a ne da je licitiraju neki tajkuni, pa na kraju da država bude oštećena. To će biti sprečeno izmenama pomenutog zakona", rekao je Dragin.

Veoma je važno, prema rečima Dragina, da se u našoj zemlji usvoji i zakon o javnim skladištima koja predstavljaju jedinu garanciju poljoprivrednicima da neće morati da prodaju svoje proizvode onda kada to kažu otkupljivači, nego kada to njima najviše odgovara.

Taj zakon bi trebalo da omogući našim poljoprivrednicima da se zadužuju prema nivou ostvarene proizvodnje , a ne na osnovu svoje imovine, odnosno kuće i zemlje, istakao je Dragin.

Kao takodje važan zadatak ministarstva poljoprivrede, Dragin je naveo i stvaranje još boljih uslova za odobravanje povoljnih i različitih kreditnih linija kojima bi se znatno unapredila proizvodnja na domaćim oranicama.

Seljaci sada mogu, kako je naveo Dragin, da uzimaju kratkoročne kredite sa pet odsto kamate, kao i dugoročne kredite, a takodje imaju i mogucnnost korišćenja lokalnih fondova za razvoj poljoprivrede.

Ministarstvo poljoprivrede ne želi, kaže Dragin, da kao hrčak sav dobijeni novac gura u Beograd i u državni budžet, već je odlučilo da deo tih sredstava učini dostupnim poljoprivrednim proizvodjačima, posredstvom lokalnih samouprava, uz uslov da novac koji dobiju od države troše na odgovarajući, propisani, način, ukazao je Dragin.

Ministarstvo će, takodje, davati saglasnost na svaki valjan program, ali će strogo voditi računa kako se ne bi ponavljali slučajevi iz prošlosti. Tada je, naime, "subvencionisana raznorazna proizvodnja - od nojeva, činčila, kalifornijskih glisti, puževa i slično - gde su novac uglavnom uzimali oni što uvoze opremu, a posle nestanu, dok su pravi poljoprivredni proizvodjači ostali praznih šaka", zaključio je Dragin.

Nastavak na S media...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta S media. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta S media. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.