Marković: Dinar jača zbog rasta poverenja investitora

Izvor: S media, 18.Maj.2011, 14:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Marković: Dinar jača zbog rasta poverenja investitora

Dinar je danas, drugi dan za redom, nastavio da jača prema evru i to za 71 paru ili za 0,72 odsto. Viceguverner Narodne banke Srbije Bojan Marković jačanje dinara prema evru između ostalog objašnjava i kao posledicu rasta poverenja investitora.

Viceguverner Narodne banke Srbije Bojan Marković izjavio je danas da je jačanje dinara prema evru poslednjih meseci posledica pada premije rizika zemlje i povećanog >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << poverenja stranih investitora, kao i restriktivne monetarne politike centralne banke.

Marković je, na predstavljanju majskog Izveštaja o inflaciji, istakao da je devizni kurs u Srbiji fleksibilan i da se i u narednom periodu moguće oscilacije i u pravcu jačanja i u pravcu slabljenja domaće valute.

Novi rekord dinara: 98,2728 za evro

NBS: Inflacija pri vrhu, usporavanje od juna

Cvetković: Vlada i NBS kontrolišu cene (VIDEO)

On je istakao da ostaje stav NBS da kretanja kursa dinara zavise isključivo od ponude i tražnje na međubankarskom deviznom tržištu.

Marković je precizirao da na kurs utiču i kretanja na globalnom tržištu koja su usmerila sredstva ka zemljama u razvoju, pa se iz tog razloga jačanje domaće valute, pored Srbije, dogodilo i u Turskoj, Mađarskoj i Rumuniji.

Pored toga, specifični razlozi, koji utiču na jačanje dinara su i korigovanje kreditnog rejtinga i pad premije rizika zemlje, povoljne kamatne stope, koje privlače strane investitore da ulažu u dinar, i sve to uzrokovalo je veći priliv deviza u zemlju krajem prošle i početkom ove godine, rekao je viceguverner.

Dinar je danas, drugi dan za redom, nastavio da jača prema evru i to za 71 paru ili za 0,72 odsto tako da je zvanični srednji kurs od 98,2728 dinara za jedan evro bio nova rekordna vrednost srpske valute u ovoj godini.

Marković je naglasio da je najbolja zaštita od oscilacija kursa zaduživanje u onoj valuti u kojoj su prihodi, kao i korišćenje instrumenata zaštite od deviznog rizika.

Prema njegovim rečima, u poslednjih godinu dana smanjena je zavisnost privrede i stanovništva od promene kursa jer je u tom periodu udeo deviznih i indeksiranih kredita u ukupnim kreditima smanjen sa 76 na 68 odsto.

(Tanjug)

Nastavak na S media...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta S media. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta S media. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.