Bolje dinar u ladu nego 100 na radu

Izvor: Večernje novosti, 27.Jun.2015, 17:55   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bolje dinar u 'ladu nego 100 na radu

PRVE maline u okolini Arilja, Požege i Užica već su u gajbicama, berba će ovih dana biti u punom jeku, a tada će armija od oko 10.000 nadničara iz svih krajeva Srbije pohoditi zasade "crvenog zlata". U poljima, rame uz rame naći će se seljaci navikli na težak rad, žrtve tranzicije iz nekadašnjih industrijskih giganata, ali i nezaposleni masteri, magistri, pa i doktori nauka, da preko ruku prevale breme teškog vremena.- Ove godine prosek nadnice za berbu maline u užičkom kraju je 2.000 >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << dinara, plus tri obroka i po potrebi krov nad glavom. U početku berbe oslanjamo se na domaće snage, a uskoro će u zasade berači iz svih krajeva Srbije, od Vladičinog Hana do Subotice - kaže Staniša Stevanović, vlasnik dva hektara pod "vilametom". - Meni je potrebno 20 berača, svake godine dolaze mi uglavnom isti ljudi, ali telefon zvoni, interesuju se iz svih krajeva države ima li posla.IVANjICAONA narodna da im je draži dinar u 'ladu, nego sto na radu, izgleda da važi i za mnoge nezaposlene Ivanjičane. Iako ih je na Birou više od 4.500, sezonski radnici za branje malina "uvoze se" sa strane. Ni prosečna dnevnica od 2.000 dinara, obezbeđeni stan i hrana, nisu im dovoljna motivacija za rad na 40 stepeni Celzijusa. Na lokalnim medijima mnogo je oglasa u kojima se traže berači.- I prošle godine smo davali dobre dnevnice, 2.000 dinara, pa i više - priča Ankica iz Ivanjice. - Jedva smo uspeli da nađemo nekoliko berača i dali smo im mogućnost da biraju, hoće li da rade za dnevnicu ili od procenta, na kilogram ubranih malina 35-40 dinara. Naravno da svi radnici koriste pauze kada je sunce jako, imaju osveženje i sve što je potrebno. Hrana i stan su obezbeđeni.DNEVNICA - BRAO bih malinu kada bih morao, ali za dnevnicu koja nije niža od 3.000 dinara. Treba izdržati na suncu čitav dan. To stvarno nije lako - kaže Dejan Lojanica. To mišljenje deli i Ivana Danilović. Dok Milan Poledica smatra da je u sadašnjoj ekonomskoj situaciji to realna cena.Njenom kolegi, Milenku Miloševiću iz Prilika, potrebno je sedam-osam radnika.- Imam 80 ari malina u Darijevića reci. Ranijih godina dolazili su mi berači iz Nove Varoši, Kragujevca, Čačka. Dnevnica zavisi od toga kako se ko pokaže, od 1.700 dinara, pa naviše. Radi se od pet ujutru do uveče. Naravno, imaju stan, hranu, pauze...Prema poslednjim podacima, pod malinom u ivanjičkom kraju bilo je oko 1.490 hektara. U međuvremenu zasađeno je možda još 500, a od grada je stradalo oko 400. Malina je najveća ivanjička fabrika. U njoj rade lekari, prosvetari, novinari, opštinari, studenti, đaci...NIŠ NADNICA majstora-zidara u niškom kraju iznosi od 25 do 30, a za običnog građevinskog radnika od 10 do 15 evra. Rad u plasteniku - berba krastavca, paradajza i drugog povrća, plaća se 1.200 dinara dnevno, plus tri obroka, poneka flaša piva i pakla cigareta. Kada je u pitanju berba voća, a sada su najaktuelnije višnje, zasada je u opticaju cena između 15 i 20 dinara po kilogramu obranih višanja, na šta takođe treba dodati hranu, piće i cigarete.- Radne snage i ima i nema - kaže jedan od uglednijih povrtara iz ovog kraja Hranislav Losić. - Mnogi biraju posao, a oni koji hoće da rade, uglavnom su naši meštani i ljudi iz bliže okoline.Kako smo saznali, dosta nadniče radnici propalih firmi, mladi su nešto manje zainteresovani, a oni koji na ovaj način žele da upotpune kućni budžet, uglavnom samostalno pronalaze angažovanje.JADAR NADNIČARI u lozničkom i krupanjskom kraju mogu da očekuju, za berbu malina, kupina i višanja cenu od 180 do 190 dinara po satu, a možda, kod nekih gazda, dobiju i do 200 dinara. Diplomirani inženjer Saša Nešić, ugledni preduzetnik iz Krupnja, koji se bavi otkupom i izvozom voća, kaže da je cena za spremanje voćnjaka, u Rađevini, bila 160 dinara po satu. Po njegovim rečima, nema problema za radnu snagu, koja je i dobro obučena za ove poslove.- Berba jagoda, koja je iza nas, plaćana je 200 dinara po satu - priča naš sagovornik.Nadničari iz lozničkog kraja, zbog velike navale i ljudi iz susedne Republike Srpske, odlaze da beru voće i po selima Mačve, pre svega u čuvenom kraju kao što je Lipolist. Nadnica za pomoćne radnike u građevinskim radovima je oko 15 evra. Do tog posla, koji traje znatno duže od berbe voća, nije lako doći, pa mnogi odlaze u Beograd, Novi Sad, a oni koji mogu čak i do Rusije, Katara i Azerbejdžana.KRAGUJEVAC UOBIČAJENA nadnica na građevinskim radovima u Kragujevcu izosi 2.000 dinara, mada se teži poslovi plaćaju i do 25 evra. Stalni nadničari u plastenicima dnevno zarađuju 1.200 dinara, dok vlasnici povremeno angažovanim radnicima (kada su hitne berbe u pitanju) plaćaju 15 evra. Po toj ceni se, prošle godine, plaćala i berba voća.Vlasnici manjih i srednjih poseda radnu snagu traže na raznim stovarištima, gde nezaposleni čekaju neki posao, dok vlasnici velikih imanja pod voćem, sa samoorganizovanim grupama unapred zakazuju berbu.Prema rečima poljoprivrednika Ranka Mijatovića (56), koji u Gruži ima pet hektara zasada šljive i tri pod drugim voćem, s obzirom na broj nezaposlenih, nadničara i nema dovoljno. U jeku berbe teško je naći dovoljan broj radnika, iako se pored 15 evra dnevnice, nude i dva obroka, osvežavajući napici i nekoliko pauza, u ukupnom trajanju od četiri sata.STIGLO 10.000 NADNIČARA OD Nove Varoši, Bajine Bašte, Kosjerića i Užica, sve do Ivanjice i Arilja, na seoskim ulicama i u dvorištima kuća ovih dana žive duše nema. U malinjacima je i staro i mlado, svi rade po suncu i kiši da u teškim vremenima zarade i prežive, a zajedno sa meštanima u zasade "crvenog zlata" stiglo je oko 10.000 nadničara iz svih krajeva Srbije i Republike Srpske, a ima ih i iz Crne Gore i Hrvatske. Dolaze u Arilje berači posredstvom agencija i omladinskih zadruga već pune tri decenije, znaju da samo ovde "raste" siguran dinar. (N. J.)ZRENjANIN U SREDNjEM Banatu nadničare uglavnom angažuju u građevinarstvu i berbi voća, ređe za kopanje, jer je motiku sa njiva "proterala" hemija... U plastenicima - u povrtarskim selima Ečka, Stajićevo, Belo Blato, Mihajlovo - gazde zapošljavaju proverene poznanike, čija je dnevnica 10 evra. Pomoćni radnici na građevini u Zrenjaninu imaju dnevnicu od 1.500 dinara, dok oni kvalifikovani i vičniji zidanju i betoniranju mogu da zarade do 2.500.Sezonce angažuju veliki voćnjaci, poput "Dijamant agrara" iz Zrenjanina, Tomaševca, "Bio stara" iz Vojvodine Stepe, a u toku je berba višanja. Ugovaranje uglavnom ide preko organizatora, preduzimača koji obezbeđuju nadničare iz okolnih sela. Odgovaraju za njihov rad, koji traje od šest do 16 časova. Veštiji berači mogu da zarade do 1.500 dinara, a uglavnom im dnevnica iznosi oko 1.000 dinara. Mnogi se žale da im preduzimači, po pravilu, zakidaju i ostaju dužni za poslednje dnevnice...Nedavno su dve sezonske radnice iz okoline Zrenjanina progovorile javno o nehumanim uslovima rada, iznoseći da za osam sati rada u voćnjaku jedva mogu da zarade 700-800 dinara. Izostalo je, međutim, reagovanje nadležnih.KRALjEVOU ZAVISNOSTI od vrste posla, visina nadnice u kraljevačkom kraju za sezonske radnike kreće se od 120 do 250 dinara po satu, ili dnevno od 10 do 15 evra.Kraljevačka Omladinska zadruga zapošljava sezonce starosti od 15 do 35 godina, mada po rečima direktora Gorana Žerađanina, preko Agencije sa kojima zadruga sarađuje, moguće je da sezonski posao nađu i stariji.- Posla je manje nego minulih godina. Uglavnom posla ima za građevinske radnike i takozvane fizikalce. Za berbu voća sarađujemo sa privatnim hladnjačama i u slučaju potrebe periodično im obezbeđujemo radnike. U potrazi za kakvom-takvom zaradom mnogi Kraljevčani idu u druge gradove i opštine kada je sezona berbe voća, ali u takvim slučajevima Omladinska zadruga ne posreduje - kaže Žerađanin.LESKOVAC NA području Leskovca se nadničarima za rad u plastenicima plaća 10 evra po danu, a obaveza poslodavca je i da zaposlenima obezbedi dva obroka. Berba voća se uglavnom plaća po kilogramu ubranog ploda. Tako je cena za branje jagoda, u zavisnosti od njene veličine, od 17 do 20 dinara po kilogramu. Radna snaga je uglavnom domaća. Vlasnici parcela kažu da zainteresovanih za rad ima, ali da je teško naći dobrog i pouzdanog radnika.- Nije problem da dnevnica bude i nešto veća, kada bi mnogi koji rade taj posao zaista radili onako kako treba da se radi - komentariše jedan od povrtara.U Omladinskoj zadruzi "Leskovac" su nam rekli da je sezona tek počela, ali da je stotinak ljudi već angažovano na tim poslovima. Njima se plaća garantovana cena rada od 121 dinara po satu, ali u zavisnosti od vrste posla dnevno može da se zaradi i do 1.500 dinara. ZAJEČAR: 12 DINARA ZA KILOGRAM VIŠANjAPROIZVOĐAČI višanja u zaječarskom kraju zadovoljni su ovogodišnjim rodom, ali ne i brigom države o voćarskoj proizvodnji. Iako otkupna cena nije određena, nadaju se da će biti 35 do 40 dinara za prvu klasu. Cena višanja, međutim, određuje i cenu berbe, koja je u odnosu na ranije godine sa 20 spala na 12 po kilogramu, koliko plaćaju privatni proizvođači, ili 13 dinara, koliko dobijaju berači na plantažama Poljoprivrednog dobra Zaječar kod Trnavca. PD Zaječar na površini od 70 hektara angažovalo je preko 400 radnika, uglavnom starijih sezonaca.- Naporno je, ali isplati se, jer mogu da zaradim i 2.000 dnevno. Drugi posao nemam, pa moram ovo da radim - kaže Marija R. iz Zaječara.(S. M. J.)FUTOG: IMA POSLA ZA NADNIČAREU FUTOGU, Begeču, Čeneju, ili u Sremu, u Ledincima, Rakovcu, ili Čereviću, mestima u kojima se gaji voće i povrće, nadničari mogu lako da dođu do angažmana, pošto poslova, posebno u letnjoj sezoni, ima dosta.Sat rada se, kako objašnjava Goran Puača, predsednik Udruženja "Futoški kupus", koje okuplja proizvođače ovog povrća, plaća 150 dinara, a o tome hoće li prilikom angažovanja radnik dobiti i obrok, posebno se dogovara.- Trenutno se nadničari najviše angažuju na berbi voća, takođe i na vađenju mladog krompira i šargarepe, a uskoro će i "sečenje" kupusa - navodi Puača. (N. S.)POŽAREVAC: ZIDARI NA CENINA području Požarevca nema omladinskih zadruga, pa jedini način da mladi, nezaposleni ili oni sa malim prihodima nešto zarade, jeste da sami obezbede sezonsko angažovanje u poljoprivredi, na građevinama ili moleraju.Visina dnevnica za osam do 10 sati rada na njivi, najčešće na okopavanju šećerne repe i kukuruza i na branju voća i povrća, kreće se od 1.000 do 1.500 dinara, uz obezbeđena dva obroka. Iako sve opštine u Braničevskom okrugu imaju agrarne fondove ili udruženja poljoprivrednika, niko od njih ne prikuplja podatke o ponudi i potražnji u sezonskim poslovima, pa se i poljoprivrednici i sezonci snalaze sami. Rad na izgradnji objekata, koji traje 10 do 12 sati dnevno, plaća se od 1.500 za fizikalce, do 3.500 za kvalifikovane majstore. Leto je i sezona krečenja zidova u stanovima i kućama, kao i farbanje stolarije i postavljanje podova. Za ove poslove moleri zarade od 200 do 400 evra, za stan od 50 kvadrata ili kuću od 100, jer se "ruke" naplaćuju najmanje dva evra po kvadratu zida. (D. N.)ČAČAK: TRAŽE SE BERAČIU OMLADINSKIM zadrugama ovih dana vlada prava jagma za nadničarskim poslovima, kako na gradilištima, tako i u voćnjacima u celom Moravičkom okrugu. Najviše se za posao interesuju srednjoškolci, koji se ne libe da u malinjacima provedu i po dvadesetak dana za nadnicu od oko 2.000 dinara, plus smeštaj i ishrana, samo kako bi zaradili novac za letovanje.Zadrugari ističu da je poslednjih godina drastično opao posao na građevini, ali da ima dosta voćara koji traže berače.- Godinama imam radnike koji dolaze iz raznih krajeva Srbije, posebno sa juga i istoka. Plaćam 2.000 dinara po danu. Više volim starije, već iskusne berače, nego decu iz škola, koja mogu da budu i neozbiljna. Teško je naći pravog radnika, koji stvarno može da zaradi nadnicu - rekao nam je Milovan Jovanović, malinar iz Dragačeva.(V. I.)

Nastavak na Večernje novosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.