Jedna kuća za deset država

Izvor: Blic, 22.Avg.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Jedna kuća za deset država

Teško se u svetu može naći primer da je jedna zgarada parlamenta za samo sto godina promenila deset država, što se desilo zdanju na Trgu Nikole Pašića broj 13. Istorija je htela da zgrada, zamišljena kao predstavnički dom kraljevine Srbije, ceo vek služi raznim Jugoslavijama, da bi se posle 99 godina krug zatvorio i ona opet postala ono za šta je i zidana - predstavnički dom Srbije.

- Zgrada Doma Narodne skupštine je u minijaturi istorija Srba, srpske države, njenih lutanja, >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << uspona i padova, posrtanja, zabluda i zanosa. Srbija 1907. i 2007. se u crtu poklapaju. Ona je danas taman tolika kolika je bila pre sto godina. Krug se zatvorio. Vratili smo se gde smo i bili, na početak - kaže za „Blic" Momčilo Petrović, istoričar, direktor Instituta za savremenu istoriju.

U ponedeljak 27. avgusta navršava se tačno sto godina otkad je kralj Petar Prvi Karađorđević, udarivši tri puta srebrnim čekićem o njega, položio kamen temeljac Doma narodnog predstavništva Kraljevine Srbije. Uradio je to u čast svom sinu Đođu Karađorđeviću, koji je tada, 27. avgusta 1907. napunio 20 godina.

Na pergamentu koji je kralj Petar položio u metalnu kutiju ispod kamena temeljca nalaze se imena arhitekte Jovana Ilkića, mitropolita Dimitrija i samog kralja, ali nijedan nije doživeo završetak zgrade.

Gradnja je, sa prekidima, trajala punih 29 godina, od 1907. do 1936. Poseban pečat dao joj je 1934. godine čuveni ruski arhitekta, politički emigrant, Nikola Krasnov preuzeo posao i za dve godine završio jedno od najlepših reprezentativnih zdanja u Beogradu.

Dve kraljevine, osam republika

Još dok je gradnja trajala, države su se smenjivale. Nikad se u nju nisu uselili predstavnici naroda Kraljevine Srbije, ni Kraljevine SHS, a prvi „stanari", u oktobru 1936. bili su poslanici Kraljevine Jugoslavije. Tokom Drugog svetskog rata služila za potrebe nemačke komande, a po oslobođenju, u njoj su se ređale Demokratska Federativna Republika Jugoslavija, Federativna Narodna Republika Jugoslavija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija .

- Najznačajniji događaj u istoriji ove zgrade desio se 29. novembra 1945. godine, kad je na inicijativu srpskih poslanika ukinuta monarhija i proglašena Republika - kaže Pavlović.

Kriza devedesetih, ratovi i raspad SFRJ, doveli su do „smanjenja" Jugoslavije i stvaranja SRJ, zatim Državne zajednice SCG i, konačno, 23. jula 2006. postaje Dom Narodne skupštine Srbije.

Nedostaju skulpture

Zgrada Doma Narodne skupštine ima fantastičan enterijer. Predvorjem zgrade dominiraju četiri figure ličnosti, simbola istorije razvoja naroda Kraljevine SHS i rodonačelnika kraljevske dinastije - srpski car Dušan, hrvatski kralj Tomislav, slovenački knez Kocelja i srpski vožd Karađorđe. Zgrada je oslikana sa 20 fresaka i oplemenjena brojnim slikarskim delima čuvenih slikara Uroša Predića, Save Šumanovića, Petra Lubarde, Đorđa Andrejevića Kuna. Nadaleko je čuvena i po skulpturama vajara Tome Rosandića „Igrali se konji vrani" iz 1939. na samom ulazu. Kuriozitet je da ona zapravo ni do danas nije završena, jer predviđene skulpture nad bočnim krilima i kruna nad kupolom nikada nisu postavljene.

Paljena i pljačkana

U nekoliko navrata umetničke vrednosti iz zgrade oštećene su ili odnete na neka druga mesta, a zgrada skravljena. Komunisti su uklonili sve što je podsećalo na monarhiju. Dekorativna ograda od kovanog gvožđa, odneta je na Ohrid da krasi vilu „Biljana" i zgradu Belog dvora na Dedinju. Veoma je oštećena 5. oktobra 2000. kad su iz nje odneta vredna umetnička dela i deo biblioteke.

Izložba povodom jubileja

Svečana petodnevna proslava jubileja počeće dečjim crtanjem na platou ispred Skupštine. Biće otvorena i izložba u holu Doma na kojoj će, pored ostalog, prvi put biti izloženi akvareli arhitekte Krasnova. Građani će izložbu moći da vide od 28. do 31. avgusta u dva termina, ako se prethodno prijave na broj 3611-476.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.