Đurić: Banke u Srbiji malo zarađuju

Izvor: B92, 23.Apr.2011, 04:30   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Đurić: Banke u Srbiji malo zarađuju

Beograd -- Ne treba očekivati da sve probleme reši samo bankarski sektor, kaže predsednica IO Banke Inteze Draginja Đurić.

Ona navodi da se treba odlučnije baviti suštinskim pitanjima kao što je rast proizvodnje i izvoza, stvaranje ambijenta za privlačenje stranih investicija, ulaganja u razvojne projekte...

Pozitivno je što se problemi u naplati potraživanja smanjuju i što se otvaraju nove perspektive >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << dolaskom kompanija, mahom iz Italije, i to nam daje razlog za umereni optimizam.

Đurić navodi da su banke dobro poslovale u kriznoj 2010. godini ako se pogleda suma ostvarenog profita na nivou čitavog bankarskog sektora. Ta slika se, međutim, značajno menja ako se u obzir uzme ukupno angažovani kapital na nivou sektora, dodaje ona.

Građani revnosniji u vraćanju dugova

Za razliku od privrede, građani su revnosniji u vraćanju zajmova. Nivo loših kredita sada je stabilan, na nivou prošle godine, kaže predsednica IO Banke Inteze Draginja Đurić.

"Prinos na kapital bankarskog sektora u Srbiji je svega 5,4 odsto, što govori da profitabilnost banaka nije visoka kao što je to slučaj u okruženju. U Hrvatskoj je ovaj pokazatelj u 2009. godini iznosio 6,7 odsto, Mađarskoj 10,4 Bugarskoj 9,3. Dakle, među zemljama u okruženju srpski bankarski sektor ima najniži prinos na kapital", kaže Draginja Đurić.

Ona navodi da će "banke početi da odbravaju kredite sa grejs periodom, a da li ovakve olakšice treba prihvatiti, treba da razmisli svaki dužnik. Građani koji imaju problema sa vraćanjem kredita treba da prihvate ovakav program, ali ne i oni koji svoje obaveze uredno plaćaju jer nova vladina mera ne znači umanjenje duga, već samo prolongiranje njegove otplate".

"Pitanje reprograma privredi je mnogo složenije. Treba imati u vidu da banke imaju posebnu odgovornost prema svojim deponentima, te da svoju kreditnu aktivnost finansiraju iz depozitnog potencijala. Reprogram velikog broja kredita umanjuje likvidnosni potencijal za finansiranje novih projekata", kaže Đurić.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.