Zrenjanin bez smrada

Izvor: Blic, 25.Avg.2009, 11:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zrenjanin bez smrada

Zrenjanin - Zrenjaninci će se konačno rešiti neprijatnih mirisa i dima koji stižu sa gradske deponije, što je posebno bilo izraženo prošlog leta kada se nepodnošljiv i neobjašnjiv smrad širio gradom. Mislilo se da osim sa gradske deponije smrad dolazi iz kanalizacijskih cevi, kafilerije, zagađenog Begeja. Osećao se i u centru grada, a najviše pritužbi stizalo je od stanovnika Bagljaša i Mužlje. Sada se smrad i dim javljaju povremeno.

Biljana Gligić, direktorka >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << preduzeća „Čistoća i zelenilo", kaže da je prošle godine, nakon pojave neprijatnog mirisa sa gradske deponije čiji je uzrok višegodišnje odlaganje uljnog taloga iz procesa proizvodnje AD „Dijamant" Zrenjanin, ovo preduzeće na više strana paralelno preduzimalo mere radi trajnog rešenja.

- Obustavljen je dalji prijem uljnog taloga na gradsku deponiju, a deo taloga koji je bio u tečnoj fazi je iscrpljen u takozvanoj prvoj fazi sanacije. Osim toga vršeni su i pregovori sa dve kuće oko sanacije - objašnjava Gligićeva dodajući da se po rešenju Republičkog inspektora za zaštitu životne sredine pristupilo zasipanju taložnih polja inertnim slojem koji u sebi sadrži i krečnjak. Na taj način se grad oslobodio neprijatnog mirisa, a završetak radova planira se do kraja 2009. godine.

- Na saniranom delu deponije gde je nekada bio uljni talog iz fabrike AD „Dijamant", sada je nikla trava. To govori da nije narušena životna sredina oko deponije, već naprotiv, da je otpadno ulje pozitivno delovalo na tlo na kome je godinama taloženo - dodaje direktorka „Čistoće".

Po rešenju pokrajinskog inspektora za zaštitu životne sredine, kojim se ovom preduzeću nalaže da izradi projekat sanacije, rekultivacije i zatvaranja dela deponije, potpisan je ugovor sa Tehničkim fakultetom iz Novog Sada.

Biljana Gligić kaže da taj projekat predviđa ispitivanje podzemnih voda i mogućnost njihovog zagađenja od strane deponije, a da dosadašnji rezultati pokazuju da gradska deponija nije zagadila podzemne vode. To je posebno važno jer je u njenoj blizini najposećenije kupalište Peskara, pa bi u suprotnom došlo i do zagađnja vode u jezeru.

Takođe, predviđeno je i da se kontrolišu otpadne vode.

Iz „Čistoće" poručuju da dima koji se širio gradom zbog samozapaljenja na deponiji tkođe neće biti, jer je i rešavanje tog problema takođe predviđeno projektom.

- Izgradnjom biotrnova mogućnost požara na gradskoj deponiji svodi se na minimum, a samim tim i dim i neprijatan miris koji je nažalost Zrenjanincima poznat. Izrada biotrnova planira se odmah po završetku projekta odnosno po dobijanju odobrenja od Ministarstva za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja - navodi Gligićeva.

Deo deponijskog prostora koji se više ne koristi biće zatvoren postavljanjem folije ili nekog drugog adekvatnog materijala, a još jedan deo projekta tiče se načina odlaganja komunalnog otpada.

Grad sa 14 divljih deponija pored puta

Iako „Čistoća" čini napore da sanira gradsku deponiju, ostaje problem veliki broj divljih deponija koje stvaraju sami Zrenjaninci deponujući otpad gde i kada stignu. U gradu je stvoreno 14 divljih deponija, smeštenih pored puta, skoro na svakom izlazu iz Zrenjanina što ostavlja voma ružnu sliku. Mnogobrojni apeli iz "Čistoće” i činjenica da je deponovanje čvrstog otpada na gradskoj deponiji besplatno nisu urodili plodom. Moguće je da će se situacija promeniti tek kada komunalna policija počne sa radom.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.