Crvići iz vodovoda

Izvor: S media, 08.Avg.2010, 00:15   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Crvići iz vodovoda

U većini gradova kvalitetna voda, ali ima i područja da nije tako. Problemi u Novom Sadu, Zrenjaninu, najgore u malim mestima .

CRVIĆI u Novosadskom vodovodu i ešerihija koli otkriveni u vodi koju piju žitelji sela Draginje kod Koceljeve uznemirili su proteklih dana građane Srbije. Nadležni tvrde da nema mesta za paniku i da se u većini gradova pije voda odličnog kvaliteta. Najviše muka sa neispravnom pijaćom vodom imaju stanovnici Zrenjanina, kao i nekih sela >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << po Srbiji koja nisu priključena na centralne gradske vodovode.

Uprkos slučajevima otkrivanja nematoda - crvića mikroskopske veličine bezopasnih po ljudsko zdravlje - u nekoliko uzoraka vode u novosadskom rezervoaru, direktorka Instituta za javno zdravlje Vojvodine, prof. dr Marija Jevtić, kvalitet vode koju piju Novosađani ocenjuje kao dobar, dodajući da je ona biološki ispravna.

Česmovača zabranjena već šest godina

Zrenjanin već preko tri decenije pokušava da reši problem kvaliteta vode za piće iz gradskog vodovoda. Ona se crpe pumpama iz bunara čija je dubina od 60 do 130 metara. Zatim se dezinfikuje hlornim preparatima i bez ikakvog postupka prečišćavanja distribuira potrošačima.

- U julu je od ukupno 558 uzoraka koje smo analizirali, 96 procenata bilo mikrobiološki ispravno, što se, prema evropskim propisima, tretira kao potpuno ispravna voda - kaže Jevtićeva.

Kontrola vode za piće je dvostruka: ona se u samom vodovodu uzorkuje i laboratorijski pregleda na svakih 45 minuta, a Institut za javno zdravlje Vojvodine, na 18 mernih mesta, uključujući i rezervoar u fabrici vode, takođe kontinuirano, uzima uzorke i kontroliše njenu ispravnost.

Njen fizičko-hemijski sastav je zabrinjavajući, a sve stručne analize potvrđuju da je neispravna za piće. Ne samo zbog neodgovarajuće boje i mutnoće, nego i velikog prisustva amonijaka i drugih opasnih materija.

Zbog visoke koncentracije arsena, voda iz zrenjaninskog gradskog vodovoda još 2004. godine zabranjena je za piće. Zabrana još važi.

Od 2006. godine lokalno JKP “Vodovod i kanalizacija” pokušava da pronađe rešenje za prečišćavanje vode. Direktor “Vodovoda” Milorad Bjelogrlić priznaje da niko od proizvođača koji su dosad ponudili čak 15 pilot postrojenja nije uspeo da dokaže svoju tehnologiju! A, sve i da uspe, izgradnja fabrike vode moraće da sačeka neka bolja vremena, jer budžet Zrenjanina je gotovo prazan.

Kontrola u Beogradu

"Beogradski vodovod svake sekunde proizvede 7.000 litara vode. Kada je kvalitet i bezbednost u pitanju ona ne zaostaje za vodom koja se pije u zapadnim prestonicama. - Naše preduzeće jedno je od najbolje kontrolisanih na svetu, a voda prolazi kroz dva nivoa kontrole - u “Vodovodu” i kroz “filtere” Zavoda za javno zdravlje - kažu u “Beogradskom vodovodu”. - Godišnje pregledamo oko 8.000 uzoraka, a Zavod još 7.000.

Novosađani su se do sada uglavnom žalili na miris vode koju piju i veliko prisustvo kamenca u njoj, a, uz pojavu nematoda i rotarotije, poslednjih dana ih je zabrinulo i povećano prisustvo hlora, do kojeg je došlo zbog uništavanja tih mikroorganizama u rezervoaru u fabrici vode.

Daleko dramatičnija situacija je u opštini Koceljeva gde je, u uzorku iz sela Draginje, otkrivena bakterija ešerihija koli.

- U ovom mestu moglo je da dođe do epidemije zaraznih bolesti. Voda je mutna, česta su isključenja, a građani su aktivirali stare bunare čija je ispravnost takođe pod znakom pitanja - kaže specijalista higijene dr Borka Kokanović, načelnik republičke sanitarne inspekcije u Šapcu.

Koceljevačke lokalne vlasti ovih dana trebalo bi da potpišu ugovor sa Direkcijom za vode vredan 30 miliona dinara. Uz pomoć republike izgradiće novi cevovod prema Draginju i na taj način dugoročno rešiti problem. Dok ešerihija ne bude sanirana, građanima će na raspolaganju biti cisterna sa zdravom pijaćom vodom.

Situacija je loša i u drugim manjim mestima nadomak Šapca, poput Vladimiraca, Krupnja i ostalih sela u opštini Koceljeva. U Krupnju je posle većih padavina voda po pravilu mutna, pa republička sanitarna inspekcija četo reaguje vanrednim merama. Tamošnji vodovod snabdeva se sa neuslovnih izvorišta, koja se prihranjuju iz potoka, što direktno utiče na kvalitet.

Ogroman problem predstavljaju mnoga sela koja nisu priključena na gradske vodovode već se snabdevaju iz sopstvenih malih postrojenja ili bunara. Neretko, takva voda je mikrobiološki neispravna i nije dobra za piće. Tako meštani vranjskih sela, ali i u ostalih šest opština Pčinjskog okruga, već godinama piju vodu sumnjivog kvaliteta. Žutica, meningitis i crevne bolesti nisu retkost u ovom kraju.

Isti problem postoji u smederevskom i kragujevačkom kraju. Institut za javno zdravlje iz Kragujevca nedavno je organizovao akciju kontrole bunarske vode na tom području i utvrdio da je voda iz oko 3.100 bunara koji se koriste za piće lošeg kvaliteta, a zbog obilnih padavina, blizine septičkih jama i drugih izvora zagađenja, opasna je po zdravlje ljudi.

Na drugoj strani medalje, kada je u pitanju vodosnabdevanje, nalaze se gradski vodovodi, koji u najvećem broju slučajeva proizvode vodu veoma dobrog kvaliteta. Najkvalitetnija se pije u Beogradu, Kruševcu, Novom Pazaru, Šapcu, Nišu... U šabačkom vodovodu kažu da njihova voda po kvalitetu ne zaostaje za flaširanom, a u uzorcima odavno nije zabeležen nijedan slučaj hemijske ili bakteriološke neispravnosti. Kapaciteti kojima raspolaže ovaj grad dovoljni su za tri mesta slične veličine, pa je pokrenuta akcija izgradnje vodovodne mreže i u okolnim selima.

I u Novom Pazaru ističu izuzetan kvalitet vode, ali kažu da kapacitet vodovoda ne zadovoljava potrebe građana.

- Vode nemamo dovoljno jer kapacitete filterskih postrojenja nismo povećavali od 1985. godine, a grad se u međuvremenu udvostručio - kaže Rifat Rašljanin, direkror filterskih postrojenja u novopazarskom vodovodu. - Zato su redukcije neminovne tokom leta.

Stručnjaci se slažu da Srbija ima sjajne potencijale za kvalitetno snabdevanje vodom. Ističu, ipak, da je potrebno još mnogo uložiti u razvoj infrastrukture da bi se građanima u svim delovima zemlje omogućio pristup ispravnoj vodi.

Nastavak na S media...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta S media. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta S media. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.