Zašto (ne) treba da se hranimo zdravo?

Izvor: B92, 11.Sep.2014, 13:34   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zašto (ne) treba da se hranimo zdravo?

Ukoliko bi se prosečan Amerikanac hranio u skladu sa nutricionističkim savetima Ministarstva poljoprivrede, količina gasa sa efektom staklene bašte bi se povećala u prirodi 12 odsto.

Foto: Olearys / Flickr.com

Zdravija ishrana Amerikanaca zahtevala bi veću proizvodnju mleka, voća, povrća, morskih plodova a manje mesa, jaja i živine što bi dovelo do veće emisije ugljen dioksida, navodi se u studiji, koju prenosi magazin Kvarc.

Ishrana koja sadrži >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << manje masnoća, što podrazumeva unošenje više junetine i ovčetine, je pogubna po životnu okolinu. Ovce zauzimaju 60 odsto svetskog obradivog zemljišta a proizvedu samo pet odsto proteina upotrebljenih u ljudskoj ishrani i manje od dva odsto kalorija koje hrane svetsku populaciju. Goveda zauzimaju više prostora i piju više vode nego svinje i živina i oslobađaju najmanje pet puta više ugljen dioksida.

Organizacija za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim nacijama (UN), objavila je izveštaj u kome se navodi da je stoka (sa udelom od 18 odsto) odgovorna za veću količinu gasova sa efektom staklene bašte nego što je proizvode sva prevozna sredstva zajedno. Kako UN u ovu računicu uvrštava i zagađenja koja su posredno vezana za stoku (ishranu, čuvanje pa i transport), ovo poljoprivredni sektor stavlja odmah iza industrijskog po količini emitovanih gasova koji vode globalnom zagrevanju.

"Metan je gas koji vodi do klimatskih promena, a one utiču na globalno zagrevanje. Kada stoka vari unetu hranu, stomačne bakterije proizvode pomenuti gas koji 23 puta više zagreva atmosferu od ugljen dioksida", objašnjava Frenk Mitlehner, američki specijalista za kvalitet vazduha.

Američka tendencija uvođenja zdravijih hamburgera u lance brze hrane poput Mekdonalda je bolja za zdravlje ljudi, ali je loša po životnu okolinu, navodi se u studiji.

Vegetarijanska ishrana, međutim, koja isključuje upotrebu mesa i podrazumeva unošenje 2000 kalorija dnevno, dovodi do smanjenja emisije ugljen monoksida za 30 odsto u odnosu na klasičan način američke ishrane, zaključuje se u studiji.

Nastavak na B92...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.