Izvor: B92, 13.Avg.2013, 17:54 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Petnica - hoćemo li krpež ili plan
Uprkos ugledu, Petnica, međutim, jedva opstaje. Problem ne predstavlja manjak ideja ili loši uslovi, već izostanak podrške države i preduzeća spremnih da ulože u budućnost.
Sve što je na školskom času nemoguće, ovde je izvodljivo. U Petnici se dobre ideje podstiču, znanje razmenjuje, a do rezulata se dolazi radom. Od biologije i hemije, preko arheologije i geologije do elektrotehnike - ovde pametni tinejdžeri raspust provode u belim mantilima, radeći ono što ih interesuje.
>> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << />
"U školi kada smo uvek je ta barijera profesor učenik, moramo da im persiramo i odnosimo se sa nekim poštovanjem. Daleko da nema poštovanja prema našim mentorima ovde ali oni nama dođu kao neki drugari sveznalice, koje možemo sve da upitamo i oni imaju odgovor na sve" objašnjava svoje viđenje Petnice Milica Aleksić, učenica gimnazije "Veljko Petrović" iz Sombora. Ona dodaje da joj je povratak u školu u septembru "malo dosadan".
"Kao i za sve da bi radili potrebna je ljubav prema tome, upornost i istrajnost, želja da se nešto uradi" objašnjava Milica Ješić iz Treće užičke gimnazije.
Ian Vitenber u IS Petnica došao je iz gimnazije u Slavonskoj Požegi kaže: "Iz čistog razloga što sam zainteresovan za biohemijske nauke i što želim da se više angažujem u toj oblasti, došao sam ovde da bih više naučio".
Lazar Milenković, brucoš Računarskog fakulteta dodaje: "Mene interesuje da naučim nove stvari o tim mikrokontrolerima i elektronici a isto tako volim i da se igram sa igračkama na daljinsko upravljanje, tako da je to spoj lepog i korisnog"
Na prvi pogled uslovi za rad su idealni. Evropska unija je u Petnicu uložila šest miliona evra, država međutim, još nije dovoljno prepoznala njen potencijal pošto njena politika ekstremne štednje u obrazovanju ugrožava kvalitet programa.
"Osećamo tu nestabilnost i ne znamo šta nam je pametno raditi. Postajemo i glupi malo. Da li uopšte planirati nešto na duže staze ili se krpiti i improvizovati u hodu i čekati da se vreme promeni. S jedne strane država vas jako podržava, pomaže vam da se jako proširite s druge strane ukida vam sredstva za redovnu delatnost i nije nam jasno šta je cilj. Da li je cilj da imamo lep prostor za slikanje spolja, bez dece, možda deca smetaju, možda su suvišna, šalim se naravno " misli Vigor Majić, direktor IS Petnica.
Jaka motivacija, istraživački duh i želja za znanjem zajednički su svim Petničarima. Kroz ovu istraživačku stanicu u protekle tri decenije 45.000 mladih ljudi je ovde između ostalog naučilo da je znanje najbolja investicija.1500 đaka godišnje, desetine naučnika saradnika, opremljene laboratorije i druga najveća naučna biblioteka u zemlji čine jedinu istraživačku stanicu posvećenu mladima u Srbiji.
Nikola Božić, bivši Petničar i mentor sadašnji rukovodilac matematičko-tehničkog programa kaže: "Mi se trudimo da održimo kontakt sa svim bivšim polaznicima. Oni nama najčešće pomažu malim donacijama, knjigama, besplatnim predavanjima, time što dovedu neku međunarodnu školu u Petnicu. Ne volimo da ističemo nekoga pojedinačno, mnogo je važnije da oni kada postanu uspešni i važni Petnicu navode kao jedan od glavnih razloga zašto su danas takvi".
U klasičnom obrazovnom sistemu za sprovođenje novina iz oblasti nauke i tehnologije neophodne su godine. Petnica kao nezavisna organizacija stvorena je da bi na te promene brzo reagovala radeći sa decom i sarađujući sa školama.
Petnica - hoćemo li krpež ili plan
Izvor: B92, 13.Avg.2013
Uprkos ugledu, Petnica, međutim, jedva opstaje. Problem ne predstavlja manjak ideja ili loši uslovi, već izostanak podrške države i preduzeća spremnih da ulože u budućnost...Sve što je na školskom času nemoguće, ovde je izvodljivo. U Petnici se dobre ideje podstiču, znanje razmenjuje, a...