Lepo mi je: Dišeš li ti punim plućima?

Izvor: Lepota i zdravlje, 25.Sep.2017, 16:33   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Lepo mi je: Dišeš li ti punim plućima?

Da li ste vi znali da većina ljudi ne zna pravilno da diše? Da, to jeste spontana radnja, ali retko ko je obavlja pravilno. Svaki naš udah simboliše koliko možemo da „unesemo“ u sebe, koliko možemo da primamo: vazduha, ljubavi, osećanja, utisaka… A svaki naš izdah je, koliko možemo od sebe da damo, ali i koliko smo sposobni da otpustimo sve ono što nas sputava i nije nam potrebno. Čini se jednostavno, ali izgleda da nije tako. Zato što smo skloni, posebno mi žene, da primamo na >> Pročitaj celu vest na sajtu Lepota i zdravlje << sebe različit teret, da potiskujemo osećanja, trpimo pritisak, a ne umemo u isto vreme da ga otpustimo. Dokaz za to imam svakog dana na treningu QiGong-a i TaiChi-a, ali i u Ženskom kutku, gde je za mnoge vežbe važan udah i izdah. Sve dame lepo udahnu, ali glasan i potpun izdah zna da bude veliki problem.   Autor: Milica Stojiljković, učitelj meditacije, TaiChi-a i Bahov praktičarCentar za lični razvoj „Lepo mi je“www.lepomije.rs                     Sve ovo pišem, ne zbog teoretisanja i disanju, već zbog činjenice da život može da nam prođe, a da ne dišemo punim plućima, u bukvalnom i prenesenom značenju. To ne znači da sada svakog dana treba da skačemo padobranom, besomučno izlazimo u provod sa drugaricama, ludujemo. Ne, to samo znači da možemo, ako hoćemo, da prestanemo da zataškavamo svoju stvarnost izgovorima i da umesto flertovanja sa posledicama problema, uđemo hrabro u prijateljstvo sa njegovim uzrocima. Pritom, ne tiče se to samo velikih problema, već i sitnih dnevnih situacija u kojima osetimo bilo koju vrstu nelagode. Baš zato ja obožavam filozofiju doktora Edvarda Baha koji nam je još pre 100 godina poklonio sistem Bahovih kapi koje nas i danas vraćaju našoj prirodnoj ravnoteži. On je još tada uvideo da se tokom velikih epidemija bolesti, neki ljudi odmah razbole, dok drugi ostanu potpuno zdravi i pitao se zašto je tako. Suština je u tome da kada dođe do neravnoteže naših misli i osečanja, prvo osećamo manju nelagodnost, u vidu nervoze i neraspoloženja. Ako ignorišemo ove „simptome“, postepeno može doći do većih oboljenja i bolesti. Zašto? Zato što se čovek rađa da bi bio zdrav i srećan i to je naše prirodno stanje. Ako ignorišemo sva loša raspoloženja, to znači da svesno odustajemo od svog prirodnog stanja. A bolest je neprirodno stanje. Dakle, svakog dana smo izloženi različitim izazovima – razgovorima sa ljudima, situacijama na poslu, u kući i sve to primamo u sebe (kao što udišemo vazduh). Ako jednako „ne izbacujemo“, sigurno će u nekom trenutku doći do neravnoteže. Nije ovaj posao lak, niti je moguće da budemo uvek super raspoloženi, ali ono što možemo je za najboljeg prijatelja izaberemo rešenje, a ne izgovor. Kada se pojave posledice – stalna nervoza, glavobolja, netrpeljivost i slično – to znači da je problem već krenuo da buja i telo nas upozorava da prestanemo tako da se ponašamo prema sebi. Jedna opcija je da uzmemo lek, zataškamo bol ili neraspoloženje i uživamo u kratkoj pauzi do sledećeg bola i nervoze. Druga opcija je da pokušamo sebi da razjasnimo, osvestimo, šta je stvarno uzrok našeg trenutnog osećanja i iskustva koje se dešava sada i ovde. Šta to treba da naučimo što nismo do sada znali? Šta nam to život poručuje? Pročitajte i…Kako doneti pravu odluku, koja je zaista najbolja za nas?

Nastavak na Lepota i zdravlje...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Lepota i zdravlje. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Lepota i zdravlje. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.