Zašto nije klempav na tatu?

Izvor: B92, 22.Jul.2010, 17:46   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zašto nije klempav na tatu?

Tragovi sa četkice za zube i bebine cucle, ali i dlake sa četke za kosu, mogu biti dokazni materijal za utvrđivanje ili osporavanje očinstva.

Ako vas godinama razjedaju sumnje zašto vaše dete ima plavu kosu i zelene oči iako ste vi tipičan predstavnik markantnog muškarca, ako ne povezujete najbolje svoj vatreni temperament, žustrinu i borbeni duh sa njegovom /njenom izraženom melanholijom, a dodatno vas buni i to što piše levom rukom, uprkos tome što ste dešnjak, >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << pre nego što upadnete u začarani krug upoređivanja osobina i fizičkog izgleda sopstvenog deteta sa prvim komšijom, možda je pravi trenutak da za 27.900 dinara proverite da li su vaše sumnje osnovane ili ne. Za takvu vrstu provere nije neophodan sudski nalog, već DNK test, koji možete uraditi i kod kuće, potpuno anonimno. Putem telefona moguće je naručiti briseve, uputstva i uplatnice i poslati ih poštom na adresu Centra za humanu molekularnu genetiku Biološkog fakulteta u Beogradu, kojim rukovodi profesorka Stanka Romac. A onda sa nestrpljenjem čekati rezultate"

– Dovoljno je da se uzme potencijalni biološki trag: dlaka (sa korenom) sa četke za kosu, trag sa četkice za zube ili bebine cucle. Naše ćelije su potpuno identične po strukturi DNK molekula, bez obzira gde se nalaze. Tako izolovana DNK umnožava se PCR metodom i ta analiza se vrši na automatskom sekvenatoru. Reč je o najsavremenijoj metodi, koja stoprocentno, dakle, bez greške utvrđuje odnosno isključuje očinstvo, a rezultate dostavljamo poštanskim putem poštujući diskreciju i ukazano poverenje – ističe docent doktor Goran Brajušković sa Biološkog fakulteta i naučni saradnik navedenog centra.

Takvi nalazi ipak ne mogu biti korišćeni za sudske postupke, kod kojih je neophodna identifikacija (lična karta majke i oca i izvod iz matične knjige rođenih za dete) majke, deteta i oca, od kojih se direktno u laboratoriji ove eminentne ustanove uzimaju DNK uzorci – ističe naš sagovornik i dodaje da svakoga dana pristigne najmanje jedan ovakav zahtev (bilo sudski bilo individualni). U dvadeset odsto testiranih slučajeva utvrdi se da otac upisan u matičnu knjigu rođenih nije biološki otac deteta. Tada nastupaju najrazličitije reakcije. Kada rezultati nisu u skladu sa očekivanjima, nisu retki zahtevi za ponavljanjem testova.

Kako naglašava docent Brajušković, ponavljanje testiranja je nepotrebno, a svako traženje „veze”, koja bi nešto „sredila” nemoguće, jer je reč o metodi koja mora da pokaže iste rezultate, bez obzira da li se vrši u ovoj ili nekoj drugoj referentnoj ustanovi. Bilo kakvo „nameštanje” rezultata suprotno je profesionalnoj etici i vrlo lako se da proveriti. Posebnu odgovornost, kako naglašava, stručnjaci imaju jer se upravo na tom mestu donosi odluka o sudbini deteta. Upravo da bi se deca zaštitila u celom postupku, koji ume da bude emocionalno bolan, na testiranju im se kaže da se uzorci uzimaju zbog ispitivanja bakterija, a ne da bi se utvrdilo da svog tatu možda više neće moći tako zvati.

Naš sagovornik objašnjava i zašto dete ne mora da liči na svoje biološke roditelje. – Svi smo mi kombinacija osobina svojih roditelja, a oni svojih, jer se osobine nasleđuju generacijski. Zbog toga je moguće da dete više liči na prababu, nego na majku – ističe Brajušković.

Ukoliko se uzme u obzir vrhunski profesionalizam, stopostotna pouzdanost rezultata, kao i činjenica da testiranja iste vrste u Hrvatskoj koštaju hiljadu evra, dok se kod nas kreću do maksimalnih 40.000 dinara (sudski nalog), postaje razumljiv broj zahteva koji se uputi na adresu ove ustanove, koja ima veoma uspešnu saradnju sa nadležnim ustanovama u zemlji, ali i Crnoj Gori i Republici Srpskoj.

Za 15 godina rada Centar za humanu molekularnu genetiku Biološkog fakulteta testirao je više od dve hiljade potencijalnih kandidata, s tim da je poslednjih godina zainteresovanost za ovu vrstu analiza naglo povećana.

Izvor: Zorica Karanović, Politika

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.