Izvor: eKlinika.rs, 23.Maj.2025, 19:01

Uporno i glasno hrkanje? Ne ignorišite ga – može ukazati na ovih 5 bolesti

Prema stručnjacima Mayo Clinic, polovina odraslih osoba hrče tokom sna. Neki hrču povremeno, dok je to drugima svakodnevica. U većini slučajeva hrkanje je bezopasno, ali ne bi trebalo olako ga shvatati u određenim situacijama.
Hrkanje i simptomi na koje treba obratiti pažnju Hrkanje može biti znak ozbiljnog zdravstvenog stanja, poput opstruktivne apneje u snu (slip apneja). Sledi pet simptoma koji mogu ukazivati na to da je vaše hrkanje upozorenje na nešto ozbiljnije.
>> Pročitaj celu vest na sajtu eKlinika.rs << /> Glasno i učestalo hrkanje Hrkanje koje je toliko glasno da vaš partner ili cimer mora da spava u drugoj prostoriji kako bi mogao da zaspi, čest je simptom apneje u snu. Nisu svi koji glasno hrču obavezno oboleli od apneje, ali ako je hrkanje učestalo i glasno, svakako treba da se obratite lekaru.
Umor ili pospanost tokom dana Ako se budite umorni, kao da niste spavali, iako ste prespavali celu noć, ili ako tokom dana zadremate, to takođe može biti još jedan znak apneje u snu. Apneja izaziva prekide u spavanju koji onemogućavaju telu da se adekvatno odmori, ostavljajući vas iscrpljenim.
Gubljenje daha ili gušenje tokom sna Hrkanje praćeno naglim hvatanjem vazduha, gušenjem ili prekidima u disanju je simptom koji ne treba ignorisati. To je snažan pokazatelj opstruktivne apneje u snu.
Jutarnje glavobolje Česti prekidi disanja karakteristični za apneju u snu utiču na nivo kiseonika, što može dovesti do nakupljanja ugljen-dioksida u krvi. To utiče na nervni sistem i protok krvi u mozak, izazivajući glavobolje.
Visok krvni pritisak Svaki put kada prestanete da dišete tokom epizode apneje, telo prelazi u režim „bori se ili beži“, što uzrokuje porast krvnog pritiska. Lečenje apneje u snu pomaže u snižavanju krvnog pritiska, a pritom poboljšava i kvalitet sna.
Hrkanje može biti simptom ili rani znak sledećih 5 bolesti ili zdravstvenih stanja Opstruktivna apneja u snu (OSA) Najčešće je povezana sa hrkanjem. Karakterišu je ponavljani prekidi disanja tokom spavanja, što može biti opasno po zdravlje ako se ne leči.
Hipertenzija (povišen krvni pritisak) Hrkanje, posebno kada je posledica apneje, može izazvati epizode naglog porasta krvnog pritiska tokom noći, što povećava rizik od hronične hipertenzije.
Kardiovaskularne bolesti Dugotrajna apneja u snu povezana sa hrkanjem povećava rizik od srčanog udara, srčane insuficijencije i aritmija.
Dijabetes tipa 2 Loš kvalitet sna zbog apneje i hrkanja remeti hormonsku ravnotežu i može doprineti insulinskoj rezistenciji.
Gojaznost Gojazne osobe češće hrču jer masno tkivo u predelu vrata sužava disajne puteve. Istovremeno, hrkanje i loš san otežavaju regulaciju apetita i mogu doprineti daljoj gojaznosti.
Ako se hrkanje javlja često i prate ga drugi simptomi (npr. umor, gušenje, pauze u disanju), važno je obratiti se lekaru radi dalje dijagnostike.
Dijagnoza i lečenje hrkanja Vaš lekar će vas pitati o vašim navikama spavanja kako bi utvrdio da li postoji potreba za dodatnom dijagnostikom. Ako se ukaže potreba, može vas uputiti u centar za poremećaje spavanja, gde će specijalista za spavanje sprovesti studiju spavanja kako bi se utvrdio uzrok problema. Ako se ustanovi da imate apneju u snu, tretman će zavisiti od težine stanja. Lečenje može uključivati:
dvostruki pozitivni pritisak u disajnim putevima (BPAP) kontinuirani pozitivni pritisak u disajnim putevima (CPAP) izduvni pozitivni pritisak (EPAP) oralne aparate hiruršku intervenciju. Budite proaktivni i biće bolje! Obratite se lekaru ako imate neki od pomenutih simptoma ili ako primetite bilo kakve promene u obrascu spavanja koje izazivaju zabrinutost. Nelečena apneja u snu može povećati rizik od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i gojaznosti. Rizik od apneje je veći kod osoba koje imaju povišen krvni pritisak, puše ili imaju višak kilograma.
Članak Uporno i glasno hrkanje? Ne ignorišite ga – može ukazati na ovih 5 bolesti se pojavljuje prvo na eKlinika.

Nastavak na eKlinika.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta eKlinika.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta eKlinika.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.