Izvor: eKlinika.rs, 17.Jun.2021, 17:01

Naša najranija sećanja dosežu u doba kada smo imali 2,5 godine, pokazala nova studija

U proseku, najranija sećanja ljudi mogu da dosegnu vreme kada je čovek imao samo 2,5 godine, ukazuje novo istraživanje. Rezultati studije objavljeni u časopisu Memory potiskuju prethodne zaključke o prosečnoj starosti najranijih sećanja za celu godinu, sa životnog doba od 3,5 na 2,5 godine. Do ovih rezultata naučni tim došao je nakon studije koja je 21. godinu proučavala već postojeće podatke.
Ljudi se sećaju mnogih detalja, a nisu ni svesni – Nečije najranije >> Pročitaj celu vest na sajtu eKlinika.rs << sećanje je kao pokretna meta, a ne statično sećanje. Dakle, ono što mnogi ljudi mogu da pokažu kao najranije sećanje nije početak neke granice posle koje nema sećanja. Pokazalao se da postoji skup potencijalnih uspomena iz kojih se „uzimaju detalji“ a to rade i odrasli i deca. I, verujemo da se ljudi od druge godine života sećaju mnogo toga što uopšte nisu ni svesni da znaju – objašnjava stručnjak za vodeću amneziju iz detinjstva i vodeća autorka dr Carole Peterson sa Memorial University of Newfoundland.
Sećanje učini da mislimo da smo bili stariji nego što smo zapravo bili – To se dešava zbog dva razloga. Prvo, vrlo lako je naterati ljude da se sete ranijih uspomena jednostavno pitajući ih šta im je najranije sećanje, a zatim ih pitate za još nekoliko detalja. Tada počinju da se prisećaju još ranijih uspomena – ponekad i do skoro godinu dana ranije. To je poput pumpe – kad je jednom pokrenete, ona nastavlja sama da se  pokreće. Drugo, dokumentovali smo da se ta rana sećanja sistematski pogrešno prikazuju. Iznova i iznova nalazimo da ljudi misle da su bili stariji nego što su zapravo bili u svojim ranim sećanjima – naglasila je dr Peterson koja je viša od 20 godina sprovodila studije pamćenja, sa posebnim naglaskom na sposobnost dece i odraslih da se prisete svojih najranijih godina.
Upoređivanja sećanja dece i roditelja Ovo najnovije istraživanje uvrstilo je i 10 njenih istraživačkih članaka o dečijoj amneziji, nakon čega su usledile analize objavljenih i neobjavljenih podataka prikupljenih u laboratoriji dr Carole Peterson od 1999. godine. U analizama je učestvovalo ukupno 992 učesnika, a sećanja 697 učesnika su zatim upoređena sa sećanjima njihovih  roditelja. Sve u svemu, pokazalo se da se najranija sećanja dece javljaju pre nego što misle da se nešto dogodilo, što su potvrdili njihovi roditelji.
Potencijalni sat memorije U nekim istraživanjima, koja je dr Peterson obrađivala, dokazi koji pomeraju naš potencijalni sat memorije su vrlo  „ubedljivi“. Na primer, prilikom pregleda studije koja je intervjuisala decu posle 2. i 8. godina od njihovog najranijeg sećanja, mogli su da se sete svega što su već izjavljivali, međutim, pokazalo se, da su kao stariji, u narednim intervjuima dosegli u još ranije vreme u koje ih je sećanje vratilo.
Osam godina kasnije mnogi su verovali da su celu godinu stariji. Dakle, deca, kako stare, neprestano pomeraju granicu misleći da su imali manje godina u vreme tih ranih sećanja, a ustvari su se sećanjem vratili za još jednu kasnije – ističe dr Peterson koja veruje da je do ovog otkrića došlo zbog nečega u sećanjima što se stručno naziva „teleskopiranje“.
– Kada pogledate stvari koje su se dogodile davno, to je kao da gledate kroz lupu. Što je memorija udaljenija, teleskopski efekat vas čini bližim. Ispostavilo se da oni svoje najranije sećanje pomeraju unapred za godinu dana na otprilike tri i po godine.
Lako je pomoći ljudi da vrate sećanje Dr Carole Peterson kaže da se nakon pročišćavanja svih podataka jasno pokazalo da se ljudi sećaju mnogo više svog ranog detinjstva i mnogo dalje nego što misle, i relativno je lako pomoći im da pristupe tim sećanjima.
– Kada pogledate samo jednu studiju, ponekad stvari nisu baš sasvim jasne. Ali, kada počnete da sastavljate više njih i svi dođu do istih zaključaka, dobija se prilično uverljiva slika. Ono što je sada potrebno u istraživanjima amnezije u detinjstvu su nezavisno potvrđeni ili dokumentovani datumi sa kojima se mogu upoređivati lično navedeni datumi, jer bi to sprečilo greške u teleskopiranju – navela je dr Peterson i dodala da je takvo istraživanje – korišćenjem verifikovanih spojeva – trenutno je u toku, kako u njenoj laboratoriji, tako i drugde, kako bi se dodatno potvrdio odgovor na ovo dugo razmatrano pitanje.
Članak Naša najranija sećanja dosežu u doba kada smo imali 2,5 godine, pokazala nova studija se pojavljuje prvo na eKlinika.

Nastavak na eKlinika.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta eKlinika.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta eKlinika.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.