Završena sednica Skupštine Srbije, sutra nastavak rasprave o predloženom budžetu

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 05.Dec.2022, 03:38

Završena sednica Skupštine Srbije, sutra nastavak rasprave o predloženom budžetu

Posle višečasovne rasprave o predloženom budžetu Srbije za sledeću godinu poslanici Skupštine Srbije završili su današnji rad a raspravu će nastaviti sutra u 10 časova. Na kraju današnje sednice premijerka Ana Brnabić, koja je u parlamentu danas branila predlog budžeta, zatražila je podršku poslanika za predloženu republičku kasu za 2023. Godinu.

Još jednom je istakla da je predloženi budžet u skladu sa prioritetima koji su izloženi u njenom ekspozeu poslanicima, >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << te da će Vlada Srbije nastaviti sa kapitalnim investicijama, graditi mostove, bolnice, škole, naučne institute kao i da će raditi na podizanju životnog standarda građana.

Imamo nikada veći budžet za kapitalne investicije, ulažemo u enetrgetiku, prosvetu, nauku, inovacije, kulturu.

Javni dug će biti ispod 60, odnosno 56,1 odsto BDP, a što je veoma važno, imamo prostor i dalje ćemo se boriti da stalno povećavamo plate i penzije, rekla je Brnabić.

Istakla je da će penzije kumulativno, sa povišicom od novembra i januara porasti za 20,8 odsto i da smo među retkim zemljama u Evropi koje uprkos raznim krizama i ratu u Ukrajini idemo u rast plata i penzija.

Plate u javnom sektoru će od januara biti veće za 12,5 odsto, u vojsci za 25 procenata, minimalac za 14,3 odsto i iznosiće 40.022 dinara što je oko 340 evra. Idemo na dodatno poresko rasterećenje zarada, kroz povećanje neoporezivog dela zarade i smanjenje stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavaca, rekla je premijerka i dodala da će država zbog toga biti uskraćena za 41 milijardu dinara.

Prema njenim rečima, planiran je ekonomski rast od 2,5 odsto za sledeću godinu, što je zbog svih problema koji su se u svetu dogodili, manje nego što se ranije predviđalo.

Važno je da građani znaju i time možemo da se ponosimo, jer će prema podacima MMF kumulativni rast unutar četiri krizne godine u Srbiji biti drugi najveći u Evropi, posle Irske. Ta stopa rasta će, kako kaže MMF u Srbiji, iznositi 13,1 odsto, što je skoro četiri puta više od proseka Evropske unije gde iznosi 3,4 odsto, rekla je Brnabić.

Dodala je da ovaj rast, primera radi, u Severnoj Makedoniji iznosi 3,3 odsto. a u Crnoj Gori 5,2 procenta.

Premijerka je istakla da je budžet za sledeću godinu pravljen tako da se pozitivna kretanja u zemlji nastave i da se za razliku od 19 zemalja EU, gde se očekuje recesija, u Srbiji planira rast.

U tom smislu nastaviće se sa kapitalnim investicijama za koje je prema njenim rečima izdvojeno 423,9 milijardi dinara ili 5,3 odsto BDP-a.

Brnabić je rekla da izdvajanja za poljoprivredu iznose 79,9 milijardi dinara, što je, kako je istakla, povećanje oko 1,1 milijardu dinara u odnosu na 2022.

Prema njenim rečima, najveći deo budžeta za poljoprivredu namenjen je za subvencije u poljoprivredi, potom za podsticaj za direktna plaćanja u iznosu od 46,9 milijardi dinara, što je za 17,6 odsto više u odnosu na 2022.

Već do kraja prvog kvartala 2023. napravićemo sistem e-agrar, kako bi pomogli našim poljoprivrednicima da se lakše i brže prijave za subvencije i da budemo efikasniji i transprentniji i da možemo da imamo veću kontrolu kako su potrošena ta sredstva, rekla je Brnabić.

Ona je istakla da je predlogom budžeta obezbeđeno 31,5 milijardi dinara za zaštitu životne sredine, odnosno za resorno ministarstvo, a plus je i iznos od 13,3 milijardi dinara za zaštitu životne sredine kod Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, što je za 4,1 milijardu dinara više nego ove godine.

Premijerka je ukazala da je pre 10 godina budžet za zaštitu životne sredine bio devet puta manji.

Kao jedan od najvažnijih projekata u toj oblasti navela je izgradnju kanalizacione mreže na 93 lokacije, a nastavljaju se, kaže, i subvecnije za kupovinu električnih vozila što utiče na poboljšanje vazduha.

Ovde imamo dokument čišćenje divljih deponija u 2022. na teritoriji Srbije. U prethodne dve godine očistili smo 750 nesanitarnih deponija što je jedna četvrtina nesanitarnih deponija u Srbiji, istakla je Brnabić.

Uverena je da će predlog budžeta obezbediti da se implementiraju oni projekti za koju je vlada dobila podršku poslanika i građana i da će napornim radom uspeti da utiče na porast životnog standarda, bez obzira na sve izazove i okolnosti.

Mali: Udeo našeg javnog duga u BDP manji nego u Evropskoj uniji

Prava vrednost javnog duga jedne zemlje meri se njegovim učešćem u bruto društvenom proizvodu, izjavio je danas ministar finansija Siniša Mali i dodao da u slučaju Srbije taj procenat iznosi 54,1 odsto, dok je dug u apsolutnom iznosu 32 milijarde evra.

Mali je u Skupštini Srbije naveo da je prosek Evropske unije 94,5 odsto i da recimo nemački dug iznosi 2.514 milijardi evra, što je 67,2 odsto javnog duga, dok je Francuska zadužena sa 2.917 milijardi evra, pa je udeo francuskog duga u njihovom BDP veći od 110 odsto.

Nas BDP je ove godine prvi put premašio 60 milijardi evra, a pre 10 godina bio je 33,7 milijardi, dakle skoro duplo manje, rekao je ministar i dodao da Srbija pobeđuje gde nikada nije, a to je ekonomija.

Dodao je da će Srbija ove godine imati više od četiri milijarde evra stranih direktnih investicija i da je politika naše zemlje usmerena na rast plata i rast privrede, te da su penzije u Srbiji sigurne i bezbedne i da je njihovo povećanje veće od inflacije, odnosno da su realno veće.

Tanasković: Budžet za poljoprivredu 79,7 milijardi dinara

Ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković izjavila je večeras da budžet za poljoprivredu u 2023. godini iznosi 79,7 milijardi dinara i odbacila je kritike dela opozicije da se poljopvirednicima duguju sredstva za subvencije.

Čuli smo da se duguje poljoprivrednicima 250 miliona evra, ja stvarno ne znam gde su ta dugovanja, ali ću vam reći da smo sa petkom, 2.decembra isplatili zahteve iz ove godine u vrednosti od 24,5 milijardi dinara, rekla je Tanasković u Skupštini Srbije.

Ona je odbacila da se duguju premije za mleko.

Kažete da su najveća dugovanja za mleko, mi smo premije za mleko za drugi kvartal isplatili u vrednosti od preko milijardu dinara 21.novembra, za treći kvartal smo isplatili 28.novembra u iznosu od 1,9 milijardi dinara, rekla je ministarka.

Ona je istakla da su subvencije za gorivo isplatili 22.novembra u iznosu od 1,6 milijardi dinara

Svaki zahtev koji bude obrađen i kako budu pristizali će do kraja godine biti plaćeni, rekla je ona.

Što se tiče navodnjavanja, Direkcija za vode ima bbudžet planiran od 5,3 milijarde dinara, a pored toga imamo tri kreditne linije, rekla je Tanasković odgovarajući na kritike u vezi sa navodnjavanjem.

Imamo (kredit) iz Abu Dabi fonda u iznosu od 97 miliona dolara za navodnjavanje, zatim kreditnu liniju od 30 miliona evra takođe za navodnjavanje i to u Negotinu, Sviljancu, Rumi, Sremskoj Mitrovici ukupno 6,5 hiljada hektara, rekla je Tanasković.

Ćuta delio letke, dobio opomenu

Predsednik Skupštine Srbije Vladimir Orlić izrekao je danas opomenu poslaniku Moramo-Zajedno Aleksandru Jovanoviću Ćuti jer je bez dozvole prilazio stolu predsedavajućeg i ministrima delio letke.

Dok je šef poslaničke grupe Dveri Boško Obradović govorio o razlozima zbog kojih treba da se produži rasprava o usvojenim tačkama dnevnog reda, Jovanović je ustao sa mesta i otišao do ministara.

Jovanović ako može da se vrati na svoje mesto. Nemate saglasnost da prilazite stolu, upozorio ga je predsednik Skupštine Srbije Orlić.

Jovanović je uprkos tome nastavio da deli letke i zaradio opomenu.

Obradovićev predlog da se produži vreme za raspravu odbijen većinom glasova.

Iako opozicija nije predložila dopunu dnevnog reda, jer, kako tvrde, sednica je zakazana u kratkom roku i nisu imali vremena, početak sednice ipak su iskoristili da kažu šta su nameravali da predlože, reklamirajući povredu Poslovnika.

Kako su naveli, nameravali su da pitaju ko je ubio Olivera Ivanovića, o slučaju Jovanjica, sporna dva minuta saobraćajne nesreće u Doljevcu, a što se zakona tiče, želeli su da predlože zakon o radu, novu rezoluciju o KiM i zakon o vraćanju penzija.

Brnabić Ćuti: Mogli ste da nam delite letke na recikliranom papiru

Premijerka Ana Brnabić poručila je poslaniku koalicije Moramo-Zajedno Aleksandru Jovanoviću Ćuti, koji je podelio letke ministrima na početku sednice Skupštine Srbije, da je mogao letke da odštampa na recikliranom, a ne na sjanom papiru, ocenjujući da je reč o lažnim ekolozima.

Svi građani su bili svedoci toga da smo dobili letke od strane Pokreta zelenih ili kako se već zovu. Velika koalicija malih stranaka. Dobili smo letke na sjajnom papiru, koji je najgori za životnu sredinu, nisu se potrudili da makar bude reciklirani papir. Za taj papir morali ste da posečete ne znam koliko drveća, rekla je Brnabić.

Ona je pročitala na koji način sve može da se sačuva životna sredina, a jedan od njih, kako je istakla, upotreba recikliranog papira.

Želim da ukažem na izuzetno važan predlog zakona koji smo poslali skupštini, a tiče se zaštite životne sredine. To je Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma o zajmu između Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Tim zakonom se povećava obim mera za unapređenje energetske efikasnosti, između ostalog, planira se ugradnja solarnih panela kod domaćinstava, rekla je Brnabić.

Ona je istakla da je vrednost tog sporazuma 44,9 miliona evra.

Ekolozi, lažni ekolozi su glasali ili protiv ili nisu glasali uopšte, ali nisu glasali za. Građani mogu jasno da vide o kakvim je licemerju reč samo u ovih 15 minuta, istakla je premijerka.

Većina najavljuje podršku, opozicija kritikuje izgradnju stadiona

Poslanici vladajuće većine najavili su podršku Predlogu budžeta za 2023. godinu ocenjujući da su sredstva dobro isplanirana i odmerena, a opozicija je kritikovala način na koji sazvana sednica, ali i kako je novac u budžetu raspoređen.

Poslanica Srpske napredne stranke i predsednica Odbora za finansije Aleksandra Tomić je rekla da je veoma važno što ovaj budžet ima odgovor na inflaciju, na ekonomsku krizu, što je podrška malim i srednjim preduzećima i kompletnoj privredi, kao i građanima kroz povećanje plata i penzija.

Kroz nastavak infrastrukturnih radova, država ima mogućnost da kroz budžet sledeće godine prihoduje sredstva kojima će na adekvatan način odgovoriti na sve ove izazove, rekla je Tomić.

Dodala je da zakoni koji su predloženi uz budžet omogućavaju da vidimo kako će se zapravo budžet puniti i kako će država investirati.

Imamo četiri puta veća javna ulaganja u izgradnju škole, vrtića, bolnica, a mnogo su veća ulaganja i u infrastrukturu, istakla je ona.

Šefica poslaničkog kluba Socijalističke partije Srbije Snežana Paunović najavila je da će ta poslanička grupa podržati budžet zbog toga što je, kako je rekla, socijalno odgovoran, ali i što je infrastrukturno odgovoran.

Treći razlog zbog čega će SPS podržati predlog, prema njenim rečima, je taj što su u budžetu izdvojena sredstva za očuvanje energetske stabilnosti, odnosno za dobru snabdevenost građana i privrede energentima.

Poslanica Saveza vojvođanskih Mađara Rozalija Ekres kaže da SVM podržava predloženi budžet za narednu godinu, kao i ostale predložene zakone i ističe da je Srbija zahvaljujući merama koje su sprovedene uspela da sačuva stabilnost privrede i u uslovima poslednje tri krizne godine koje su obeležile pandemija, problemi sa lancima snabdevanja i konflikt u Ukrajini, praćen nezabeleženom energetskom krizom.

Vezano za kapitalna ulaganja naša poslanička grupa ukazuje na izuzetni značaj rekonstrukcije lokalnih puteva u cilju poboljšanja životnih uslova stanovnika u naseljenim mestima, rekla je Ekres.

Poslanica poslaničkog kluba Zeleno-levi blok Biljana Đorđević je istakla da je novac mogao i bolje da se preraspodeli i zapitala zašto za kanalizacionu infrastrukturu za koju je opredeljeno 200 miliona evra nije opredeljeno 400 ili 500 miliona evra.

Više poslanika u raspravi je, inače, iznelo stav da sada nije neophodno ulagati u izgradnju nacionalnih stadiona, a među njima i Đorđević.

Kako da kažete ljudima gde nema nijednog domaćinstva sa kanalizacionom infrastrukturom, zašto se gradi nacionalni stadion, upitala je Đorđević obraćajući se premijerki koja je obrazlagala predlog budžeta poslanicima.

Šef poslaničke grupe Dveri Boško Obradović upitao je da li u vremenu, u kome je inflacija odavno pojela povećanja plata i penzija, prioriteti treba da budu: put Niš-Merdare dok se u Tirani formira Velika Albanija, nacionalni i drugi novi fudbalski stadioni u ukupnoj vrednosti od milijardu evra, novo subvencionisanje stranih firmi bez, kako kaže, ikakve transparentnosti.

On ocenjuje da budžet za 2023. godinu govori da se radi samo o nastavku ekonomske politike Superhika iz kultnog stripa Alan Ford, koji je pozant po tome što otima siromašnima i daje bogatima, dok u našem slučaju, kako kaže, vlast oduzima siromašnim građanima, a daje bogatim strancima.

Obradović je ocenio da bi budžet trebalo bolje da se preraspodeli zbog stalnih poskupljenja životnih namirnica i činjenice da od nove godine poskupljuju struja i gas.

Srpska stranka Zavetnici neće podržati predloženi budžet za 2023. godinu jer se njime, kako smatraju u ovoj stranci, ponovo potvrđuje "neodgovorna i rasipnička politika" vlasti.

Smatramo neprihvatljivim da se u trenucima ozbiljne ekonomske, energetske i socijalne krize budžetska sredstva troše na jedan krajnje neprimeren i nenamenski način, ističe u saopštenju.

Zavetnici su pitali zašto se svega četiri odsto budžeta predviđa za poljoprivredu, koja učestvuje u Bruto domaćem proizvodu (BDP) sa 10 odsto.



Mali: Budžetom vise para za primanja građana,unapređujemo usklađivanje penzija

Predloženim budžetom za 2023. godinu koji se danas našao pred poslanicima Skupštine Srbije nastavljamo sa odgovornom ekonomskom politikom, jer s jedne strane idemo sa povećanjem plata i penzija, a sa druge sa povećavanjem novca za kapitalne investicije, izjavio je za Tanjug ministar finansija Siniša Mali.

Prvi stub budžeta jeste povećanje plata i penzija u zemlji od 1. januara, kada će se penzije povećati za 12,1, plate u javnom sektoru za 12,5 odsto, u vojsci za 25 odsto, minimalne zarade za 14,3 odsto. Uz to ćemo rasteretiti poslodavce povećanjem neoporezivog dela plate i smanjenjem za jedan odsto doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavaca, rekao je Mali i dodao da će budžet zbog toga izgubiti više od 40 milijardi dinara.

Prema njegovim rečima, drugi stub budžeta su kapitalne investicije za koje se izdvaja 6,8 odsto Bruto domaćeg proizvoda.

Nijedan veliki projekat nismo zaustavili. Radićemo kliničke centre, Beogradski metro, fabrike za prečišćavanje otpadnih voda, istakao je on.

Kao treći stub je naveo energetiku, odnosno obezbeđivanje novca kako bi snabdevanje strujom i gasom bilo uredno.

Mali je za Tanjug naveo da su naše javne finansije stabilne i da na računu imamo 285 milijardi dinara, a da je udeo javnog duga u BDP-u 54 odsto, dok je evropski prosek 94 odsto.

Komentarišući podatke MMF-a prema kojima je stopa rasta u Srbiji u četiri krizne godine druga u Evropi, posle Irske, Mali je rekao da je ponosan na te rezultate i da oni pokazuju da su bile opravdane i da su plodom urodile reforme koje je Aleksandar Vučić počeo 2014. godine kao i ulaganja u infastrikturu i u zelenu agendu.

To nam omogućava visoku stopu rasta, a ona znači više para u budžetu, što je opet mogućnost za veće plate, za veće penzije i dodatna izdvajanja za zdravstvo, prosvetu i slično, rekao je Mali.

Na dnevnom redu skupštinskog zasedanja koje je danas počelo je osim budžeta i set drugih ekonomskih zakona među kojima su i izmene zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) kao i zakon kojim se reguliše položaj frilensera u Srbiji.

Govoreći o zakonu o PIO osiguranje Mali je rekao da se njime ispunjava obećanje dato penzionerima da će biti unapređena švajcarska formula.

Imaćemo švajcarsku formulu plus koja kaže da ako iznos penzija padne ispod 10 odsto BDP one se usklađuju sa rastom prosečnih plata. Ako su između 10 i 10,5 odsto onda se usklađuju po postojećoj švajcarskoj formuli, dakle 50 odsto inflacija a 50 odsto plate, a ukoliko se podignu iznad 10,5 odsto onda se usklađuju samo sa inflacijom, objasnio je on.

Dodao je da će ovo pravilo omogućiti da se štite interesi penzionera i da udeo penzija nikada ne padne ispod 10 odsto BDP.

Kada je reč o frilenserima naveo je da su kroz dugotrajne razgovore i predložena zakonska rešenja nađena dva alternativna rešenja između kojih će frilenseri moći da biraju.

Njihov položaj će konačno biti zakonski uređen, a osim toga dobiće i važna prava koja se odnose na zdravstveno i penzijsko osiguranje, rekao je Mali.

Istakao je da su zakonska rešenja zapravo paket koji je bio prihvatljiv i državi i frilenserima i da će se donošenjem zakona na neki način staviti tačka i na ovu temu.

Mali je naglasio da se Zakonom o budžetskom sistemu, koji je takođe na dnevnom redu skupštinskog zasedanja, definišu nova fiskalna pravila i da je njima ograničeno koliko može da bude maksimalni udeo javnog duga u BDP, maksimalni iznos deficita.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Povezane vesti

Danas zaseda Skupština, na dnevnom redu Predlog zakona o budžetu za 2023. godinu i još 34 tačke

Izvor: 24sedam.rs, 05.Dec.2022

Ovo je treća sednica Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Srbije u 2022. godini

Nastavak na 24sedam.rs...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.