Izvor: Nezavisne Novine, 11.Sep.2015, 19:46 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Tržišta kapitala
Tržišta kapitala u BiH stagniraju već nekoliko godina. Masovna privatizacija državnih preduzeća je stvorila inicijalnu ponudu hartija od vrijednosti, ali se ispostavilo da su akcije malog broja preduzeća atraktivne za investitore na tržištu kapitala.
Najveći potencijal za unapređenje ponude hartija na tržištu kapitala se nalazi u javnim preduzećima u oblasti proizvodnje energije. Primjere atraktivnih akcija preduzeća iz ovog sektora možemo vidjeti u tranzicionim ekonomijama, >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << kao što su Češka i Poljska. Za to je neophodno da se investitorima obezbijedi razuman povrat na kapital, kao što se to obezbjeđuje investitorima u obnovljive izvore.
U privatizacionom modelu važnu ulogu su igrali investicioni fondovi. Primijenjeni model nije dao efekte u realnom sektoru, a pri tome se ni imovina akcionara fondova nije uvećavala niti je bilo isplaćivanja dividende. Za razvoj tržišta kapitala najveći problem je predstavljalo to što se potencijal fondova nije uvećavao, odnosno što nije bilo novih uplata u fondove koje bi se posredstvom njih ulagale na tržište kapitala. Predložene izmjene zakonske regulative u RS stvaraju određene pretpostavke da se fondovi preusmjere na tržišne principe poslovanja.
Osnovni izvor za nove ponude hartija od vrijednosti na razvijenim tržištima su snažne privatne kompanije, koje na određenom stepenu razvoja posežu za dodatnim izvorima finansiranja. Na našem tržištu se to još ne dešava zbog tradicionalnog oslanjanja na kreditne izvore finansiranja razvoja i nespremnosti da se podijeli vlasništvo u preduzećima. Trenutno ne postoje nikakvi podsticaji za pretvaranje privatnih preduzeća u akcionarska društva, kao što je to slučaj u većini tranzicionih i razvijenih ekonomija. S obzirom na to da se potencijali za dodatno zaduživanje preduzeća brzo iscrpljuju, tržište kapitala preostaje kao jedina ozbiljna alternativa za razvoj domaćih korporacija. Zbog nedostatka ponude akcija na domaćem tržištu kapitala, investitori su se uglavnom okretali ka dužničkim instrumentima, koji su donosili atraktivne prinose. Slične primjere imamo i u nekim drugim tranzicionim zemljama, poput Slovačke, ali se na tome ne može zasnivati dugoročna strategija razvoja tržišta kapitala. U okviru ove strategije potrebno je temeljno preispitati i obrazovne programe u srednjem i visokom obrazovanju u djelu koji se odnosi na preduzetništvo i poznavanje finansijskih tržišta.
Autor je direktor Banjalučke berze
Nastavak na Nezavisne Novine...
